Hrvatska prolazi kroz “snažan i široko rasprostranjen gospodarski oporavak”, zaključuju stručnjaci Europske komisije koji su jučer poboljšali svoju prognozu rasta hrvatskog BDP-a u ovoj godini s ranije prognoziranih 2,5 posto na novih 3,1 posto.
– U odnosu na prethodnu prognozu EK iz studenog, za Hrvatsku je, uz Mađarsku, napravljena najviša korekcija prema gore. To je sigurno i priznanje za novu Vladu – zadovoljno je komentirao ministar financija Zdravko Marić.
– Vijest iz EK o povećanoj procjeni rasta hrvatskog BDP-a ohrabrujuća je za gospodarsku i fiskalnu politiku koju vodimo – komentirao je premijer Andrej Plenković.
Osim rasta BDP-a, dobra vijest koju Komisija prognozira Hrvatskoj je i smanjenje proračunskog deficita i javnog duga te pad stope nezaposlenosti.
Komisija je jučer procijenila da će, prvi put od 2008., sve države članice EU bilježiti rast tijekom cijelog razdoblja predviđanja (2016.-2018.), a Hrvatska je među najbrže rastućim članicama EU.
Veći rast od hrvatskog prognozira se samo Rumunjskoj, Malti, Luksemburgu, Mađarskoj i Poljskoj.
“Sve komponente domaće potražnje pridonijele su ovakvim snažnim rezultatima”, zaključuju stručnjaci EK u izvješću o Hrvatskoj. “Dok je izvoz roba doživio privremeno usporavanje, izvoz usluga skočio je za 3,5 posto na godišnjoj razini zahvaljujući još jednoj snažnoj turističkoj sezoni.
Rast je vjerojatno usporio u četvrtom tromjesečju 2016. godine, ali sve u svemu očekuje se rast hrvatskog gospodarstva za solidnih 2,8 posto u 2016., ubrzanje rasta 2017. i usporavanje nakon toga. Snažni zamah rasta u drugoj polovini 2016. produljit će se tijekom 2017. i dobiti dodatni poticaj zbog Vladine ekspanzivne fiskalne politike”, dodaje se u dokumentu Komisije.
Ipak, ova zimska ekonomska prognoza Komisije ima posebnu napomenu kao nijedna prije: “Ova prognoza nesigurna je jer još nije jasan smjer nove administracije u SAD-u u pogledu ključnih područja politika, a neizvjesni su i rezultati brojnih izbora koji će se ove godine održati u Europi, kao i rezultati skorašnjih pregovora s Ujedinjenim Kraljevstvom” (o izlasku iz EU).
Zbog toga svi dužnosnici Komisije koji su jučer komentirali ovu prognozu naglašavaju da je potrebno nastaviti strukturne reforme, a na tom tragu je i komentar Hrvoja Stojića, ekonomskog analitičara Addiko banke u Hrvatskoj.
– Stope rasta između 3 i 4 posto su iznad potencijala hrvatskog gospodarstva, čija je potencijalna stopa niža, oko 2 posto, a za ostalo su potrebne reforme. One ipak, hvala Bogu, kreću jer ja bih se usudio reći da je porezna reforma prva koja je napravljena nakon mirovinske reforme 2001., ali Hrvatskoj je u sljedećem koraku potrebna reforma obrazovnog sustava.
Treba ciljati splet mjera kojima se potiče jačanje participacije na tržištu rada – kaže Stojić.
Ministar financija Zdravko Marić kaže da je njegov glavni izazov ostvariti ove prognoze od 3,1 posto rasta u ovoj godini, ali također i ne zaustaviti se na tome, nego ciljati prema još većim stopama rasta:
– Stope rasta od 3 ili malo više posto nije nešto što nas može zadovoljiti u srednjem roku. Potrebne su nam više stope. To nam ostaje jedan od izazova: kako pojačati potencijalni rast gospodarstva – kaže ministar Marić.
Stopa od 3,1 posto rasta, koju prognozira EK hrvatskom gospodarstvu u 2017. godine, najveća je otkad je Hrvatska punopravna članica Europske unije i otkako je uključena u redovite prognoze Komisije.
To bi bila najveća stopa rasta hrvatskog BDP-a od 2007. godine, posljednje godine prije krize, kad je zabilježen rast od 5,2 posto.
>>Stalnim sezoncima naknada s burze manja prva 3 mjeseca
>>Objavljene minimalne plaće u Europi, evo kako stoji Hrvatska
evo to su vijesti, a ne pederi i lezbače i njihove konferencije za novinare ..