Trojica političkih čelnika u ponedjeljak bi u Banji Luci trebali usuglasiti
najvažniji dio Prudskog dogovora koji se tiče ustavnih promjena u
zemlji, što se smatra ključnom reformom za političku stabilizaciju
Bosne i Hercegovine.
Broj jedinica
Kako se doznaje od sudionika ovoga susreta, čelnika HDZ-a BiH Dragana
Čovića, SDA Sulejmana Tihića i SNSD-a Milorada Dodika, očekuje se da
sastanak rezultira konkretnim objašnjenjem Prudskog sporazuma koji se
odnosi na četiri stavke ustavne reforme, počevši od standardizacije
ljudskih prava do pak krunskog dijela sporazuma - središnje razine
vlasti. Prema ranijim najavama čelnika HDZ-a, on će izaći s prijedlogom
da se već u Banji Luci utvrdi broj budućih federalnih jednica, njihove
ovlasti koje uključuju tri stupa vlasti - zakonodavnu, izvršnu i
sudbenu. Pri tome bi federalne jedinice, tumači Čović, imale
diskontinuitet.
- To je i najveća vrijednost Kreševske deklaracije koju ćemo nastojati
ugraditi u ovaj sporazum, ističe Čović. Prema njegovim riječima, za
hrvatsku su stranu prihvatljiva i druga rješenja, no to nikako nisu dva
entiteta.
- Takvo rješenje ne želimo uopće uzimati u obzir budući da je
najlošije za sve strane u BiH, a napose za Hrvate, ističe Čović.
Dogovor o Brčkom
Za sve stavke oko ustavnih promjena trojica će političkih čelnika
pokušati sastaviti po deset stavaka kojim bi se praktično dao politički
okvir novoga ustava. Doznaje se kako bi u ponedjeljak u Banjoj Luci trojica
političara trebala postići i konačan dogovor oko pravnog statusa
Brčkog. Naime, oni će praktično razmatrati kompromisni prijedlog koji
je ponudio OHR. No, problem je kako ustavni zakon o statusu Brčkog, što
je praktično nepostojeća pravna forma, primijeniti na državni ustav,
koji je pak opet tek aneks IV. Daytonskoga mirovnog spotrazuma.
Dokument, ekskluzivno doznajemo, podrazumijeva da svaki narod ima
najmanje trećinu vlasti u Brčkom, što najviše odgovara Hrvatima.
PRUDSKA TROJKA Ipak nastavak nakon Lajčakova odlaska
