Slučaj Katarine Peović, zastupnice Radničke fronte protiv koje je DORH pokrenuo prekršajni postupak zato što je na euroizborima 2019. godine prekršila izbornu šutnju, još je jednom skrenuo pozornost na neujednačena izborna pravila, koja bi iduće, superizborne godine mogla stvoriti konfuziju u glavama birača, izbornih kandidata i medija koji prate izbore.
Poziv obespravljenima
Uz neujednačene rokove za kandidaturu i kampanju, tu je i činjenica da su za kršenje izborne šutnje kazne propisane samo za euroizbore, i to 3000 kuna za građane, od 10 do 30 tisuća kuna za kandidate, od 100 do 500 tisuća kuna za stranke i 10 do 30 tisuća kuna za odgovornu osobu unutar stranke koja je kršila izbornu šutnju.
Za Katarinu Peović Općinsko državno odvjetništvo u Zagrebu traži kaznu jer je na izborni dan na društvenim mrežama objavila svoju fotografiju s biračkog mjesta uz poruku: "Danas sam bila na biralištu. Pozivam sve obespravljene da osim ulica iskoriste sva ostala raspoloživa sredstva, pa i alate kapitalističke tzv. demokracije u borbi za radnu većinu."
Obavijest o kršenju izborne šutnje Katarine Peović DORH-u je stigla od Državnog izbornog povjerenstva, a koje je, što proizlazi iz obavijesti DIP-a, dobilo anonimnu prijavu protiv Peović, koja nam je rekla kako je već dobila i poziv za ročište, koje bi se trebalo održati 3. travnja. Peović je optužni prijedlog poprilično iznenadio jer, kaže, nije napravila ništa drukčije od onoga što na dan izbora rade više-manje svi njeni kolege. Štoviše, fotografiju s birališta na dan glasanja redovito objavljuju i najmoćniji političari, a na dan glasanja sve televizijske kuće emitiraju snimke s birališta na kojima se vidi kako političari glasaju te nakon toga u kamere pošalju i poruke biračima da izađu na izbore i iskoriste svoje biračko pravo.
– Medijski je standard da se ljude na dan izbora pozove na birališta. Jedino Radničkoj fronti to očito nije dopušteno i proglašava se kršenjem izborne šutnje – komentirala nam je Peović. Podsjeća i da je tog dana kad je zaradila anonimnu prijavu DIP-u tadašnji predsjednik DIP-a Đuro Sessa zazivao ukidanje izborne šutnje kao relikta prošlosti. Da ironija bude još veća, kaže, isti taj DORH koji sada nju poziva na ročište i koji protiv nje diže optužni prijedlog konstantno se žali da nema dovoljno ljudi i sredstava kada ih se proziva da ne reagiraju ili presporo reagiraju u slučajevima kada je posrijedi korupcija.
Peović kaže kako je najlakše nekoga opaliti po džepu, ali i dodaje da njena stranka novca nema te da ona novčani iznos koji prima kao zastupnica, a koji prelazi njena primanja što ih je dobivala na fakultetu gdje je zaposlena, daje svojoj stranci.
U Državnom izbornom povjerenstvu jučer su nam potvrdili da su nakon euroizbora 2019. godine DORH-u proslijedili 14 slučajeva kršenja izborne šutnje. Iz DORH-a im je, kaže glasnogovornik DIP-a Slaven Hojski, do sada došla obavijest o dva slučaja u kojima je procijenjeno da nema elemenata za podizanje optužnih prijedloga te da je u slučaju Katarine Peović optužni prijedlog podignut. Hojski nam je potvrdio i da DIP prije 2019. godine DORH-u nije prijavio nijedan slučaj kršenja izborne šutnje, no podsjeća kako takvu mogućnost DIP i ima isključivo na euroizborima, s obzirom na to da nema nekog smisla prijavljivati kršenja izborne šutnje na parlamentarnim i predsjedničkim izborima kad za to nije propisana nikakva kazna. A euroizbori prije ovih održani su 2014. i 2013. godine, kada je utjecaj društvenih mreža bio praktično zanemariv, kao i broj političara koji su se u kampanji na njih oslanjali. Hojski pritom ponovno upozorava na potrebu da se institut izborne šutnje preispita, s obzirom na to da ga nema za izbore saborskih zastupnika i predsjednika države. A da je DIP već upozoravao na ove nelogičnosti, svjedoči i činjenica da su godinama prije izradili nacrt jedinstvenog izbornog zakona koji bi tehnički ujednačio izborna pravila za izbore na svim razinama, no Ministarstvo uprave, tada na čelu s Lovrom Kuščevićem, njihov je prijedlog potpuno ignoriralo.
Propisi su propisi
Na kršenje izborne šutnje iz izbora u izbore uporno upozorava GONG, a iz te su nam udruge i jučer rekli kako se propisi, dok su na snazi, moraju poštovati, bez obzira na to je li riječ o Katarini Peović ili nekom drugom. A to, očito, nije slučaj s obzirom na to da nije zabilježeno da je za objavu fotografija s izbornog mjesta kažnjen itko od visokih državnih dužnosnika.
Oriana Ivković Novokmet, izvršna direktorica GONG-a, pritom ističe kako bi pravila vezana za izbornu šutnju trebalo osuvremeniti i liberalizirati. No, protivi se potpunom ukidanju izborne šutnje jer je, kaže, nužno zaštititi birališta i prostor oko njih kako se ne bi događalo da kandidati ili grupacije "zaskaču" birače na sam izborni dan.
Treba zakonski zabraniti ankete 3 mjeseca prije izbora