Dr. Ante Ćorušić predsjednik je Odbora za zdravstvo HDZ-a, radi u zdravstvu 30 godina i prošao je sve razine, od obiteljskog liječnika, hitne, ratnog saniteta, specijalizacija, na kraju i profesuru na Medicinskom fakultetu u Zagrebu. I zna da je sustav, uz ovakav način financiranja – neodrživ.
Što se to događa s hrvatskim zdravstvom?
Gotovo je pred kolapsom. Svako malo netko umre pred zatvorenim vratima hitne pomoći. To se prije nije događalo. Razlog treba tražiti u dvojbi – tko uopće vodi Ministarstvo zdravlja. Ministar Rajko Ostojić je u točki 9. Plana 21 najavio – Sve za zdravlje, zdravlje za sve, svi u zdravlju. No, ništa nije napravio u 20 mjeseci. Naprotiv, sustav se i materijalno i ljudski urušava. Kontrolira li sustav ministar Ostojić, je li to ministar Linić ili je to premijer sa svojim trabantima koje je zaposlio i u kabinetu ministra i u HZZO-u? Nije normalno da se, u situaciji kad se najavljuje i štrajk, ministar ne oglašava u javnosti.
Nije smio popustiti Liniću
Gdje je greška?
Nakon izbornog debakla u borbi za gradonačelnika Zagreba, ministar je ostao bez integriteta, a i bez političkog utjecaja u svojoj partiji, SDP-u. Prvu je grešku počinio kad je pristao da se, odlukom Linića, smanji doprinos za zdravstvo sa 15 na 13 posto. Time se sam odrekao oko 1,8 milijardi kuna godišnjih prihoda. Zato se stanje radikalizira, osobito nakon što je raskinut stari kolektivni ugovor. Druga je greška da se iz dijela sustava, gdje se još nađe novca, on neracionalno troši. Ministarstvo zdravlja je u prošloj i ovoj godini nabavilo 13 ECMO uređaja, koji će se koristiti možda jednom u dvije godine (sada ih imamo 30, a Slovenci ukupno dva). Plaćeni su, bez PDV-a, 21 milijun kuna, a s uređajima možda zna raditi četvero ili petero ljudi. KB Dubrava, u kojoj je sanacijski upravitelj partijski povjerenik dr. Korolija, dobila je tzv. intraoperacijski CT uređaj za neurokiruršku djelatnost. Neshvatljivo je da takav uređaj ne može dobiti KBC Rebro, gdje se obavlja pet puta više takvih operacija. Ministar nema artikulirani strateški razvojni put. Imamo situacije u kojima se, na udaljenosti od 15 do 20 km, paralelno razvijaju dvije bolnice.
Koje su to nelogične “paralelne” bolnice?
Ne samo vukovarska i vinkovačka. Kao sudionik Domovinskog rata bio sam dragovoljac u vukovarskoj bolnici i stalo mi je do te bolnice. No, bolnica u Vinkovcima je nova, modernija. Nisam za to da na 12 do 15 km razvijamo po dvije interne, ginekologije, kirurgije i pedijatrije. To ne bi izdržala ni Bavarska. Isti je primjer bolnica Pakrac i Požega, Knin i Šibenik, Nova Gradiška i Slavonski Brod. U HDZ-ovu programu išli bismo na očuvanje bolnice, ali bismo jedan dio njih specijalizirali. Bolnica u Pakracu bila bi idealni centar za ortopediju jer je blizu nje lječilište Lipik, gdje se rehabilitira i Ivica Kostelić. Vukovarska bolnica mora ostati memorijalna, kao simbol hrvatskog otpora, no nema potrebe ulagati u ono uloženo već u Vinkovcima.
No, ministar Ostojić naslijedio je problematični sustav i od HDZ-a?
I bivše vlade, pogotovo zadnja vlada HDZ-a, napravile su dio nelogičnosti u razvoju pojedinih bolnica. Da ne govorimo o nabavi kapitalne opreme, za što je utrošen golem novac, a moglo se proći i jeftinije. Zadnja vlada HDZ-a pokrenula je i preustroj hitne pomoći, a taj model preuzet izvana možda i nije najsretnije odabran. No, barem je pokrenula tu inicijativu, za razliku od ove vlade, koja u ustroju županijskih sustava hitne pomoći nije učinila ništa. Prethodna je pokrenula i centre obiteljske medicine, a to je stopirano. Sada subotom poslijepodne i cijele nedjelje nema tko pregledati dijete s vrućicom.
Bilježi se i nedostatak zdravstvenog osoblja?
U HDZ-u procjenjujemo da ćemo u prvoj godini od ulaska u EU ostati bez 600 liječnika koji su u naponu snage i u koje je država puno investirala. Ostat ćemo i bez značajnog dijela sestrinskog kadra. U Hrvatskoj sada radi 52 tisuće medicinskih sestara. Otići će ih oko 3000. Usto, Ministarstvo godinu dana nije raspisalo natječaje za liječnike pripravnike. Nisu bili kadri izdvojiti 50 milijuna kuna iz sustava koji troši 22 milijarde kuna godišnje.
Štrajk je lako riješiti
Kakav je vaš stav prema štrajku i nezadovoljstvu oko obveze 48-satnog rada tjedno?
Većina je kolega, kada je sklopljen kolektivni ugovor prije 20 mjeseci, potpisala da će dragovoljno raditi više od 48 sati tjedno. No, kako je ugovor suspendiran, većina je kolega povukla suglasnost. Možemo očekivati sljedeće: neke će bolnice ostati bez potpuno pokrivene službe, većina županijskih bolnica neće moći raditi 24 sata. Ako se liječnički i sindikat medicinskih sestara odluče na štrajk, to će još više pogoršati stanje u sustavu, tako da se bojim da bi sustav mogao kolabirati krajem rujna i početkom listopada. Sugerirao bih ministru da hitno porazgovara sa sindikatima, jer ovaj se problem može vrlo jednostavno riješiti.
Kako?
Povratkom starog kolektivnog ugovora i uvođenjem plaćanja osoblja po učinku.
HDZ se priprema za rješavanje krize zdravstva?
Zdravstvo troši 18 posto državnog proračuna, a to nije dovoljno. Država se svake godine zadužuje za novih 5 do 7 milijardi kuna kako bi sanirala gubitke. Hrvatska mora biti socijalna država, ali nam treba financijski održiv sustav. Novi HDZ je odgovoran, ne želi kupovati birače jeftinim populizmom. Država će se obvezati i za invalide, branitelje, djecu i umirovljenike, i dalje će uplaćivati temeljni paket. Uz dopunsko, dragovoljno osiguranje išlo bi pravo i na originalne, ne generičke lijekove. Postojat će i treći stup, čiji bi korisnici imali pravo izbora liječnika i institucija. Oko 15 posto HZZO-a izveli bismo na tržište. Moramo se promijeniti, kao što ulažemo u mobilnu telefoniju ili automobile morat ćemo sami ulagati i u svoje zdravlje.
>>Europskim liječnicima preporučili zahvat hrvatskog kirurga
