Pandemija koronavirusa, potresi, situacije s kojima se nikada ranije nismo susreli – iza nas je izazovna godina koja će, složit će se stručnjaci, zasigurno ostaviti posljedice, općenito na čovječanstvo. Stanovnici Hrvatske, pak, suočili su se s dvije ugroze u kratkom vremenu, koje su se akumulirale i stvorile još veći stres.
- Strah od potresa jedan je od daleko najvećih strahova koji postoje, kada ga uspoređujemo s ugrozama poput požara i poplave. Radi se o iskonskom strahu da izgubimo tlo pod nogama. Potres, stoga, izaziva veliku nesigurnost – započinje prof.dr.sc. Igor Filipčić, ravnatelj Psihijatrijske bolnice Sveti Ivan u Zagrebu.
Voditeljica podcasta Petra Maretić Žonja
Izuzetno je stoga važan prvi korak i kontakt sa žrtvama, kako bi osjetile da nisu same, a Hrvatska je tu u slučaju razornog potresa u Banovini, ističe on, "fenomenalno odreagirala".
- Svi smo dobro reagirali, i kao građani i kao država, zato što smo se odmah skupili i pružili podršku tim ljudima. Sve studije govore kako socijalna prihvatljivost izuzetno puno znači žrtvama potresa u prvim satima i danima. Taj prvi korak još traje jer se, nažalost, potresi ponavljaju, što stvara anksioznost, nelagodu, strah. Treba reći ljudima kako je u redu što ih je strah, jer će se tako pripaziti, a i dobro je da se ta frustracija izvuče van – govori dr. Filipčić.
Strašno je bitno, smatra on, i što su stanovnici pogođeni potresom ostali na svojim zemljištima, odnosno omogućile su im se pokretne kućice. Iskustva drugih zemalja koje su se suočile sa sličnim ugrozama pokazala su, naime, kako se manje mentalnih bolesti razvilo tamo gdje se stanovnicima pomoć pružila na mjestu događaja, umjesto da ih se iselilo.
- To je, dakle, drugi korak koji smo napravili dobro – nastavlja. Hrvatsko psihijatrijsko društvo organiziralo je, nadalje, interventne timove koji su na terenu još od prošlog tjedna, a oni će pružiti ruku mještanima koji, primjerice, ne mogu zaspati jer strahuju od novoga potresa, ne mogu jesti, ili su, pak, ljuti. Sve su to posljedice akutnog stresa, a on mijenja cijeli naš organizam.
- Nužno je napraviti dugoročnu strategiju, što se pokazalo dobrim na Novom Zelandu, pa ljude koji su već sad razvili simptome anksioznog ili depresivnog poremećaja postupno organizirati u grupe pomoći i dnevne bolnice. Možemo si i sami dosta pomoći, vezano i uz Covid i uz potres, tako da se držimo rutine, povežemo se međusobno i razgovaramo, naučimo da nije sramota tražiti pomoć, objasnimo djeci cijelu situaciju... Oni građani koji će se zbrinuti na pravi način, imati budućnost da ostanu na svojoj zemlji, brinu o svojoj stoci i imaju rutinu, puno brže će se oporaviti – govori ravnatelj.
Moramo biti informirani, dodaje, ali ne i satima upijati informacije kojima smo bombardirani sa svih strana.
- Bit će sigurno 15 do 20 posto više psihijatrijskih bolesti zbog potresa i Covida, ali ne slažem se s tim da ćemo se suočiti s pandemijom tih bolesti, što neki najavljuju. Izuzetno je važno ne širiti dodatni strah i stigmu od psihijatrijskih bolesti. Ne moramo se plašiti, ljudi su sposobni svašta preživjeti, puno nas ima prirodne mehanizme obrane. Što se više okrenemo jedni drugima, bit će nam lakše. Preživjeli smo ratove, preživjet ćemo i ovo – poručuje dr. Filipčić, dodajući kako naša zemlja ima izuzetne stručnjake. A oni iz Psihijatrijske bolnice Sveti Ivan dostupni su i na besplatnim linijama 091 361 7213 ili 091 3617214.
Lijepo je pročitat bilo što optimistično. I sam se nadam da smo žilavi i da ćemo se oporaviti, ali ljudi su jako pod stresom.