Točno je mjesec dana od početka kampanje cijepljenja protiv Covida-19 u Europskoj uniji i stvari ne stoje dobro. Možemo, naravno, biti zadovoljni da je učinkovito cjepivo pronađeno u manje od godinu dana od izbijanja pandemije, jer moglo se dogoditi da ga još ni nema nigdje u svijetu, ali ne možemo biti zadovoljni brzinom po kojoj EU, a u njoj i Hrvatska, zaostaje za nekim drugim zemljama u svijetu u dijeljenju odobrenog cjepiva. U EU su u prosjeku 2 osobe na svakih 100 primile dozu cjepiva, dok je u Velikoj Britaniji ta brojka 10, u SAD-u skoro 7, u Izraelu 43. U Hrvatskoj 1,7, a u Srbiji 3,8.
Mjesec dana nakon početka kampanje cijepljenja, Europsku uniju čeka stroži lockdown i sporije cijepljenje. Duga, tamna zima. Nije trebalo biti tako. Očekivali smo da će EU biti jedan od predvodnika u cijepljenju jer se prije par mjeseci činilo da je u procesu zajedničke nabave EU osigurala dovoljno doza dovoljno raznovrsnog cjepiva vodećih proizvođača. No, iako i dalje stoji da je vakcinacijski portfelj koji je ispregovarala EU dobar te da može polučiti dobre rezultate, početak je mlitav. Valja, doduše, biti oprezan u zaključcima jer cijepljenje nije utrka na 100 metara, ili put oko svijeta u mjesec dana, pa da već ovog trena možemo donositi konačne zaključke. Treba biti strpljiv, sporiji rezultati cijepljenja u ovom trenu mogu biti nadoknađeni do ljeta. No, sve je veći politički pritisak na Europsku komisiju, koja je vodila pregovore o zajedničkoj nabavi cjepiva, a koja sada pokušava taj pritisak prebaciti na farmaceutske kompanije - ne dozvoliti im da svojim korporacijsko-geopolitičkim igrama tretiraju EU kao manje vrijednog kupca kojem mogu smanjivati isporuke dok drugima ne smanjuju. I sve je veći pritisak na nacionalne vlade, koje ne mogu sjediti mirno i gledati kako isporuke obećanih prvih tranši dolaze smanjene za čak do 60 posto, koliko je najavila britansko-švedska AstraZeneca, čije cjepivo se od početka smatra najdragocjenijim jer je lakše za prijevoz i skladištenje te 7-8 puta jeftinije nego cjepiva Pfizer/BioNTecha i Moderne.
Treba imati i razumijevanja prema činjenici da je masovna proizvodnja tako brzo razvijenog učinkovitog cjepiva divovski pothvat u kojemu, čisto logistički i industrijski, jedna slaba karika može puno toga usporiti. Ali EU je zato na vrijeme i usmjerila 2,7 milijarde eura za pokretanje proizvodnje cjepiva u trenutku dok su ona još bila u razvojnoj i fazi kliničkog testiranja. EU je na vrijeme platila, ne samo cijenu svake rezervirane doze, nego i sufinancirala ulaganja kompanija u pokretanje proizvodnje, tako da sada s pravom može “lupiti šakom o stol” i inzistirati da joj se u predviđenom roku isporučuje ono za što je na vrijeme platila.
Naravno, i drugi su plaćali i za doze i za pokretanje masovne proizvodnje: SAD su, primjerice, platile AstraZeneci 1,2 milijardu dolara kroz operaciju brzog dolaska do cjepiva, nazvanu “Warp Speed”. Ne treba zaboraviti ni da je AstraZeneca odlučila prodavati doze svoga cjepiva po proizvodnoj cijeni, odrekavši se profita barem dok traje globalna pandemija. Amerikanci također plaćaju veću cijenu po dozi za sva cjepiva, osim onog američke kompanije Moderna. Amerikanci su privukli farmaceutske kompanije još jednim ustupkom: zaštitom do 2024. godine od potencijalnih tužbi za eventualne štetne nuspojave. Tako da se razlozi odluke neke kompanije da smanji isporuku ugovorenih doza ovdje, a ne smanji negdje drugdje, mogu kriti ne u jednom, nego u nizu detalja. Primjerice, čini se da je Izrael ponudio Pfizeru ne samo veću cijenu, nego i nešto što je farmaceutskoj kompaniji s cjepivom razvijenim po sasvim novoj tehnologiji jednako ili još vrednije: Izrael ustupa sve podatke o učinku cjepiva na čitavu populaciju.
Pfizer je američka kompanija koja proizvodi BioNTechovo (njemačko) cjepivo u dvije tvornice, jednoj u Michiganu, drugoj u Belgiji. Izvršni ukaz američkog predsjednika Trumpa od 8. prosinca obvezuje Pfizer da sve što proizvede u američkoj tvornici šalje samo po SAD-u, dok sve što se proizvodi u europskoj ide i po Europi, ali i Kanadi i svim drugim zemljama svijeta. EU zasad nema pravni ekvivalent tog izvršnog ukaza američkog predsjednika. Ali vrijeme je da stvori što god slično može stvoriti. Najveće jedinstveno tržište na svijetu ne smije ispasti najveći naivac u najvećem pothvatu cijepljenja u povijesti čovječanstva.
Eu je potegnula mulj u ovoj priči.😄