Samoća, pesimizam, tuga, nervoza... Unatoč tome što je svakome u cilju da ga trenutačna situacija zbog širenja pandemije ne pogodi previše, nitko nije imun na negativne emocije i stres koji su u ovom nesvakidašnjem trenutku sasvim uobičajena pojava. Naglašavaju to stručnjaci koji su svjesni da mnogima u krizi može pomoći razgovor sa stručnom osobom. Stoga mnoge udruge koje već imaju dugogodišnje iskustvo u području psihološke pomoći nude psihološka savjetovanja, poput Centra za djecu, mlade i obitelj Modus, ali i Hrabrog telefona. Također, iz Nastavnog zavoda za javno zdravstvo „Dr. Andrija Štampar" javili su kako su njihovi stručnjaci Službe za mentalno zdravlje i prevenciju ovisnosti otvorili osam telefonskih linija za psihološku pomoć osobama koje se nalaze u samoizolaciji ili karanteni. Može ih se nazvati na svakodnevno od 8 do 20 sati na brojeve: 01 2991 356, 01 4696 276, 01 4696 107, 01 4696 297, 01 6468 334, 01 6468 335, 01 6468 337 i 01 6468 338.
Sa psihologinjom Martinom Čarijom razgovarali smo pak o najčešćim problemima koji trenutno zadaju brigu ljudima. Odgovarajući na ta pitanja, ona također daje savjete kako ostati što pozitivniji.
1. Kod kuće sam i osjećam se jako bespomoćno, kao da ne mogu učiniti baš ništa za sebe i svoje bližnje.
Ovo je jedna od rijetkih situacija kada svaka osoba mora shvatiti da najviše čini tako što ne čini ništa i ostane kod kuće. Treba slušati nadležne službe koje traže od ljudi da ne izlaze ako ne moraju jer je cilj usporiti širenje virusa. Stoga treba osvijestiti da svatko od nas jako puno pomaže time što je odgovoran i što sjedenjem kod kuće pomaže najranjivijim skupinama u društvu.
2. Većinu se vremena osjećam negativno i ne znam što da učinim.
Za početak, važno je shvatiti da je to trenutačno potpuno normalno. Većina će se ljudi zbog nastale situacije osjećati uznemireno iako možda neće svi toga ni biti svjesni. Najbolji pokazatelj toga je kada planemo zbog nečega što nam inače uopće ne bi smetalo. Nije loše osjećati se loše, ali treba biti svjestan svojih emocija i treba se potruditi razmišljati i pozitivno.
3. Negativne vijesti su svuda oko nas i one jako loše utječu na mene, ali ne mogu ih prestati slušati.
Mediji moraju informirati javnost da se zna kakva je realna situacija i svaka osoba mora biti informirana. No isto bi tako svatko za sebe trebao odrediti neku "dozu" vijesti te odvojiti neko vrijeme u danu kada ipak ne čita i ne gleda vijesti. Nije dobro stalno biti uključen u to što se događa, te iz minute u minutu pratiti, primjerice, koliko je ljudi umrlo. Treba uzeti barem sat do dva pauze i onda se informirati zdravom dozom informacija.
4. Jako me muči samoća, kako da provodim vrijeme sam sa sobom?
Svatko tko je sam kod kuće trebao bi organizirati neku dnevnu rutinu te ispuniti svoje vrijeme radeći stvari koje ga vesele. Također, svatko treba redovito kontaktirati s bližnjima, a ne treba zaboraviti zvati starije članove obitelji. Prije smo uvijek poticali ljude da se druže uživo, a sada ih pozivamo da komuniciraju telefonom ili online.
5. Trebam li i kako o ovoj situaciji razgovarati s djecom?
Najvažnije je da roditelji ne skrivaju ništa od djece. Najbolje bi bilo da ih pitaju koliko znaju i što ih zanima te da im sve objasne jezikom koji im je razumljiv. Ako im ništa ne govore, djeca će smisliti još gori scenarij te će se bojati.
VIDEO Na parkiralištu KB Dubrava Hrvatska vojska montira mobilnu bolnicu za oboljele od koronavirusa
Postao sam antisocijalan