ZAGREB - Čini se da je ministar financija donekle prihvatio kritike makroekonomista kako je proračunska politika u posljednje vrijeme postala pomalo netransparentna, pa je jučer požurio predstaviti njezine temelje ne samo za sljedeću godinu, nego i za 2003.
Proračunski deficit iznosio je 1999. godine 7,4 posto BDP-a, ove je godine smanjen na 5,3 posto, sljedeće godine planira se deficit od 4,25 posto, a već 2003. godine trebao bi se smanjiti na samo 1,25 posto. Valja znati da se za sljedeću godinu planira da deficit Europske unije bude 2 posto BDP-a, u Njemačkoj je ljestvica postavljena na 1,3 posto, a u Italiji na 2,5 posto! Hrvatska bi, dakle, trebala imati niži deficit nego Europska unija.
Ovo je pravo vrijeme za zaduživanje
Što se tiče tekućeg deficita konsolidirane države, koji, kako je objasnio Crkvenac, otkriva koliko država više troši nego što stvara u tekućoj godini, jer predstavlja razliku između tekućih prihoda i rashoda, planira se da se on također brzo smanjuje te da 2003. godine Hrvatska bude u suficitu 2,10 posto BDP-a. To je nužno, kaže Crkvenac, želi li se smanjiti zaduženost.
Crkvenca ljute nagađanja o prezaduženosti Hrvatske. Smatra da je pravo vrijeme za zaduživanje Hrvatske i pita kad ćemo se zaduživati ako nećemo sada.
- Postoje velike nejasnoće u vezi sa zaduženošću Hrvatske, a pogodne su za političko manipuliranje - upozorio je Crkvenac i objasnio kako se često ističe da je zaduženost u dvije godine porasla 20 milijardi kuna - na ukupno 66 milijardi - a prešućuje se da je država istodobno platila 23,5 milijardi kuna raznih dugova. Ovogodišnje zaduženje iznosi 11,7 milijardi kuna, a do 2003. godine ono bi trebalo biti smanjeno na 4,8 milijardi.
Ako se, tvrdi Crkvenac, od ukupnih posudbi odbiju otplate državnih dugova, bit će vidljivo da se država zapravo rasterećuje duga.
Potraživanja države 21,5 milijardi kuna
- Dug više neće brzo rasti. Već ove godine on se počinje brzo smanjivati - poručio je Crkvenac, koji tvrdi da će se ove godine javni dug zapravo smanjiti za 4,5 milijardi kuna.
- Zaboravlja se što je sve država platila. Zaboravlja se da su plaćene naslijeđene obveze prema građanima koji su imali štedne uloge u propalim bankama, da su sanirani zavodi za zdravstveno i mirovinsko osiguranje, brodogradnja, poljoprivreda, TLM, sisačka Željezara, Hrvatska poštanska banka... Pritom nismo povećavali tekuće prihode - naglasio je ministar financija.
- Od ukupnog broja poreznih obveznika među pravnim osobama, tj. među poduzećima, koji se kreće oko 70.000, oko 19.500 poduzeća blokirala je država. Gotovo svako treće hrvatsko poduzeće blokirano je zbog neizvršavanja obveza prema državi - upozorio je M. Crkvenac objašnjavajući važnost novoga zakona, koji će regulirati naplatu državnih potraživanja. Nenaplaćena potraživanja države dosegnula su 21,5 milijardi kuna. Taj se problem hitno mora početi rješavati i poreznim se obveznicima mora ponuditi više načina da plate svoj dug, ali...
- Samo uredno izvršavanje tekućih obveza pružit će mogućnost poduzećima da reguliraju svoje stare obveze - poručio je oštro ministar, koji je uvjeren da će poboljšati naplatu i poreza i doprinosa.
Za mjesta ravnatelja Carinske i Porezne uprave 18 je kandidata, ali odabir još nije napravljen.
G. Drljača
