Godišnje kvote za uvoz stranih radnika koje je do sada određivala Vlada odlaze u povijest. Poslodavci će ubuduće strane radnike zapošljavati na temelju testa tržišta rada koji će provoditi Hrvatski zavod za zapošljavanje, a u nekim zanimanjima uvoz stranih radnika će se u potpunosti liberalizirati, opet po procjeni Upravnog vijeća HZZ-a. Proizlazi to iz nacrta novog Zakona o strancima, koji je u javnom savjetovanju od prošlog tjedna.
Uz posredovanje HZZ-a
Prema novom zakonu, poslodavac koji želi zaposliti stranog radnika obratit će se područnoj službi HZZ-a koja će provjeriti ima li u svojim evidencijama nezaposlenih osoba koje udovoljavaju zahtjevima poslodavca. Ako ih ima, HZZ će posredovati u zapošljavanju, a u suprotnom će izdati mišljenje na temelju kojega će MUP izdati radne dozvole za strance.
Test tržišta se, međutim, neće provoditi za sezonske radnike u poljoprivredi, ali ni za ona zanimanja za koja Upravno vijeće “na temelju stanja na nacionalnom, regionalnom i lokalnom tržištu rada u pogledu broja i strukture nezaposlenih osoba te potreba pojedinih gospodarskih djelatnosti” zaključi da on nije nužan. U nacrtu se precizira i da se to odnosi na zanimanja koja nedostaju na lokalnom i regionalnom tržištu rada, a ne mogu se nadomjestiti migracijama u zemlji, te provedbu strateških i investicijskih projekata i “druge okolnosti važne za gospodarski rast i održivi razvoj”.
Zakon je predvidio i iznimke, odnosno poslodavce kojima se neće odobriti zapošljavanje stranaca. Radnu snagu tako neće moći uvoziti poslodavci protiv kojih se vodi postupak zbog neisplate plaća, oni koji su u likvidaciji ili im je račun blokiran dulje od 30 dana, koji ne plaćaju poreze ili nemaju zaposlenih. Izričito se propisuje i da udio stranaca u ukupnom broju zaposlenih kod jednog poslodavca ne smije biti veći od jedne trećine.
Vrijeme prilagodbe
Budući da je za primjenu novog modela potrebna prilagodba, prije svega u HZZ-u, neslužbeno se može čuti kako će se za prve mjesece iduće godine odobriti privremena kvota za zapošljavanje stranih radnika. U Hrvatskoj udruzi poslodavaca doznajemo da se za 2020. godinu predlaže privremena kvota od 81.600 radnika. U HUP-u upozoravaju na to da će uz potpuno otvaranje austrijskog tržišta poslodavcima od iduće godine biti još teže zadržati domaće radnike, ali i strane sezonce, zbog čega ukidanje kvota smatraju razumnom mjerom.
Šef HUP-a Davor Majetić pritom ističe da je nužno pripremiti model zapošljavanja koji će biti konkurentniji od zemalja u okruženju, ali i naglašava da takav model mora biti funkcionalan, što traži kvalitetnu pripremu sustava.
– Stoga podržavamo što je Vlada prihvatila našu inicijativu da se zakon o strancima predstavi kroz redovnu proceduru kako bi se pravodobno proveo proces prilagodbe sustava i dionika – poručuje Majetić. Upozorava, međutim, da bi provjera poslodavaca kako bi im se odobrio uvoz stranih radnika mogla donijeti nova administrativna opterećenja, budući da se od poslodavca do sada tražio isključivo dokaz o registraciji trgovačkog društva.
Protiv liberalizacije uvoza strane radne snage su, očekivano, sindikati, koji se boje da bi novi zakon mogao zaustaviti rast plaća. Predsjednik Nezavisnih hrvatskih sindikata Krešimir Sever tumači da su i dosadašnje kvote za strance poslodavcima omogućavale da grade konkurentnost na obespravljenim i potplaćenim radnicima, umjesto na ulaganju u nove tehnologije i proizvodne procese.
– Takvu politiku odobravale su sve vlade, jer se dugoročno računalo na radnike iz susjednih zemalja. No taj je bazen sada presušio pa nove radnike koji će raditi za nisku plaću tražimo u Ukrajini i Bangladešu dok se nitko više ne pita zbog čega u tim zanimanjima nema dovoljno radnika – kaže Sever.
Novi zakon o strancima ovaj sindikalist doživljava kao “krajnju liberalizaciju tržišta rada, koja će pospješiti odlazak domaćih, a kasnije i uvezenih radnika”.
>> Pogledajte i ovaj video: Porezi i doprinosi - Hrvatska i dalje europski rekorder u prikupljanju PDV-a
Tako je! Bravo HDZ! Zašto bi Hrvati bili pošteno plaćeni za svoj rad kada je jeftinije uvesti kineze, Indijce i Pakistance. Nego, zašto bi uopće uvozili radnu snagu? Pa sama vam se nudi u obliku migranata.