Dva sam mjeseca bio u pritvoru, a kao jamstvo obrane sa slobode založio
sam kuću vrijednu sedam milijuna kuna. Sada, nakon što je
tužiteljstvo odustalo od kaznenog progona protiv mene te nakon
što je ustanovljeno da sam ljude koji su provalili u moju
kuću, pretukli me i pokušali opljačkati ubio u samoobrani,
tužit ću državu. Tražit ću naknadu štete jer su me
neutemeljeno držali u pritvoru najavio je prije godinu dana
Silvijo Černe.
Ako taj bogati stanovnik Sesvetske Sopnice, svojedobno osumnjičen za
ubojstvo i pokušaj ubojstva, uistinu podigne tužbu, država
bi mu kao naknadu štete zbog neutemeljena uhićenja trebala
isplatiti najmanje 9600 kuna. Jer, prema cjeniku Ministarstva
pravosuđa, svaki dan koji je Černe proveo u pritvoru stoji 160 kuna, a
bio je ukupno 60 dana. Odnosno, tolika je naknada koju on i svaki drugi
pritvorenik pravomoćno oslobođen optužbe može dobiti odluči li se na
tužbu protiv države.
Mirnim putem
Da tužbe zbog neutemeljena uhićenja i nisu tako rijetke, svjedoče i
statistike Ministarstva pravosuđa prema kojima svake godine Republiku
Hrvatsku tuži oko 200 zatvorenika. No da ne bi bilo zabune, pravo na
takvu tužbu imaju samo oni koji su pravomoćno oslobođeni optužbe, oni
protiv kojih je pravomoćnim rješenjem obustavljen kazneni
progon ili oni kojima je izrečena zatvorska kazna, no u žalbenom su
postupku pravomoćno oslobođeni.
Iako Ministarstvo pravosuđa takve tužbe u pravilu pokušava
riješiti mirnim putem, činjenica je da im to uvijek na
polazi za rukom. Tako je, primjerice, 2003. godine od 209 zatvoreničkih
zahtjeva za naknadu štete njih 117 riješeno
mirnim putem. Godinu dana poslije, od 216 zaprimljenih zahtjeva 115 ih
je riješeno nagodbom. Najmanje sporazumnih nagodbi bilo je
2005. jer je naknadu štete tražilo 280 zatvorenika, a država
je zajednički jezik našla samo s njih 79. Lani je pak
zaprimljeno 215 zahtjeva, a sporazumno ih je riješeno 105.
Svota koju im u nagodbama nudi Ministarstvo pravosuđa jedinstvena je u
svim slučajevima i ovisi o vremenu koje je neka osoba provela iza
rešetaka. Ako je netko, primjerice, u pritvoru bio 30 dana,
za svaki dan koji je tamo neutemeljeno proveo može dobiti 200 kuna. S
povećanjem broja dana provedenih u pritvoru odštetna se
svota smanjuje pa će tako netko tko je u pritvoru proveo
više od 90 dana za svaki dan iza rešetaka dobiti
120 kuna. Drugim riječima, ako je netko u pritvoru proveo tri godine, a
na kraju je pravomoćno oslobođen optužbe, od države može dobiti 131.400
kuna odštete.
U Ministarstvu pravosuđa objašnjavaju da je ta svota
svojevrsna "naknada za sramotu", odnosno duševne boli koje
je zatvorenik pretrpio zbog boravka unutar zatvorskih zidina. No isto
tako kažu da se u nagodbi koja se sklopi ovakvim putem može dobiti i
odšteta zbog pretrpljene materijalne štete,
primjerice zato što zatvorenik nije odlazio na posao.
Naravno, naknada za takvu štetu isplaćuje se samo uz
priloženi valjani dokaz, odnosno potvrdu poslodavca.
Rok tri mjeseca
Za mirno rješenje spora rok je tri mjeseca, no ako
zatvorenik ne prihvati ponudu države jer smatra da je financijski mala
ili se o njegovu zahtjevu Ministarstvo pravosuđa ne očituje, onda tužba
dospijeva na sud. Koliko takvih tužbi ima te kolike se financijske
naknade isplaćuju, u Ministarstvu nisu znali reći. Kažu da to ovisi od
postupka do postupka. Smatraju samo da tužbi ne može biti
više od 200 godišnje jer toliko ima zatvoreničkih
zahtjeva. No zanimljivo je da onaj tko ode na sud može dobiti veću
naknadu u slučaju pozitivnog ishoda jer je naknada za dan neutemeljena
držanja u pritvoru na sudu između 200 i 500 kuna.
I na boravku u zatvoru može se zaraditi