revizija

Dug zahtijeva 20 godina rada

agrokor ramljak
Foto: Žarko Bašić/Pixsell
09.10.2017.
u 10:03

Omjer neto dobiti i duga, glavnog pokazatelja za ulagače, nije oko pet, nego navodno 20. Tako Todorić nikada ne bi dobio kredite

Revizori u Agrokoru cijelu su nedjelju zaključivali zadnje konsolidirane brojeve za Agrokor i njegove kompanije, a nakon njihove objave slijedi, kako nam kaže jedan od sudionika bliskih procesu, tjedan otrežnjenja.

Znat će iznos duga, koji je na razini od oko 44 do 45 milijardi kuna, vrijednost društava, koja je prema procjenama upola manja, pa će si i vjerovnici – kreditori i dobavljači – već moći izračunati na koliki otpis moraju računati. Visina gubitka je pak oko 15 milijardi kuna.

Nove politike poslovanja

No, donijet će i to drugi oblik otrežnjenja, jer će banke majke, vlasnice domaćih banaka, nakon izračuna o potrebnom otpisu na Agrokoru možda i promijeniti politiku poslovanja u zemlji. Politiku poslovanja, n bolje, valjda će promijeniti i domaće kompanije koje su raznim financijskim kombinacijama sudjelovale u Agrokorovim akrobacijama napuhivanja operativne dobiti i pozicije gotovine te smanjenja duga. Da bi Agrokor bio kreditno sposoban.

agrokor ramljak agrokor ramljak
1/16

No takva kombinacija u konačnici zato pokazuje da je ključni pokazatelj za kreditore – omjer duga i EBITDA-e (operativne dobiti) navodno 20, a ne manji od pet, kako je tvrdio Todorić, ali ni oko nešto manje optimističnijih sedam posto, koliko je predvidjela na početku godine rejting agencija Moody’s. Dakle, tri puta veći! S takvim omjerom, jasno je, ni jedna banka ne bi podržala Agrokor. Operativnu dobit povećao je nizom kombinacija, poput većeg tzv. goodwilla, koji između ostalog predviđa vrijednost neke kompanije iznad one iskazane u knjigama ili koliko će neka akvizicija generirati priljeva. To je navodno Todorićeva uprava napuhala s Mercatorovom akvizicijom. Nadalje, poboljšao si je poziciju casha, a što je radio u kombinacijama s nekim domaćim kompanijama, čija bi se imena vjerojatno isto trebala naći u revizorskom izvješću.

Naime, navodno je Todorićeva uprava na poziciju casha knjižila i ono što je posuđivala i što je posudila tvrtkama. Na taj se način smanjivao iznos duga. Isto je radio u kombinacijama s kompanijama unutar Agrokora. Pa je navodno i novac od dokapitalizacije Leda i Granolija završio u samom Agrokoru.

Više posla za DORH

Već se je i pisalo o kumuliranim jamstvima Agrokorovih tvrtki u visini od 18 milijardi kuna za kredite Agrokora. Kao i o tri milijarde kuna koje nisu proknjižene iako postoje računi da su, primjerice, određene usluge učinjene. Jesu li ili su fiktivne, mora utvrditi forenzika. Odnosno, nakon ponedjeljka većeg bi posla moglo biti i za Državno odvjetništvo RH iako njihovi predstavnici još od travnja sjede u sjedištu koncerna.

U četvrtak su prikazani rezultati poslovanja za devet kompanija Agrokora i zaključno je da je kapital u minusu od 13,4 milijardi kuna.
Dakle, vrijednost kompanija po toj stavci je nula, no zbog dobrog operativnog poslovanja jasno je da sve one imaju vrijednost. Jer ovaj je iznos u načelu jednokratni otpis. Obveze po kreditorima po modelu roll upa su nešto više od milijarde eura, i oni se moraju vratiti. Povrh tih milijardu eura, vrijednost je Agrokora i njegovih kompanija oko jedne do 1,5 milijardi eura, čime će se, uz nemali otpis, vratiti preostali stari dugovi vjerovnicima.

Komentara 14

AL
alf
10:54 09.10.2017.

Good will ima vrijednost samo ako netko plati dugove, drugacije poduzece ne vrijedi nisto.

TH
than
11:30 09.10.2017.

Cijela ova prica je jedna teska muljaza... Kolektivna amnezija. Na kraju balade nitko kao za nista nije znao, a po svemu sudeci nitko za nista nece ni odgovarati. Toza je spremio poveliku kolicinu para na samo njemu znano mjesto, pise blogove i uziva. Politicarima sve ovo dodje da skrenu paznju naroda sa daleko bitnijih problema (demografskih, ekonomskih...), a narod kao narod. Guske u magli... Cini se sve ovo kao win-win situacija, ali je jako daleko od toga.

ST
stefj
10:53 09.10.2017.

Kao što se očekivalo, sve je bilo jako napuhano. Sad je tu pitanje jedino koliko su banke odgovorne, zapravo više je pitanje zašto su Ruske banke gurale novac u Agrokor, kada su domaće prestale to raditi još davno... Sumnjam da su u Sperbanci sjedili toliki tutleki da nisu shvaćali u što ulažu novac, s obzirom da su u svakoj reviziji izražene određene sumnje u knjigovodstvo (npr. precijenjena vrijednost kompanija, brandova itd)... A što se tiče daljnjih poteza, sada treba netko preuzeti vlasništvo, preuzeti dugove i dogovoriti s vjerovnicima što dalje. Ako se prikaže pozitivno poslovanje na kraju ove godine, onda ima šanse za restrukturiranje duga, ako ne sve će propasti... Neće biti katastrofa kao da je odmah sve propalo, no bit će u svakom slučaju gadno...

Važna obavijest
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.

Za komentiranje je potrebna prijava/registracija. Ako nemate korisnički račun, izaberite jedan od dva ponuđena načina i registrirajte se u par brzih koraka.

Želite prijaviti greške?

Još iz kategorije