odabrani

Dužni, a davali im posao: Unosne zarade stizale su upravo od države

Porezni dužnici  (1)
Foto: Pixsell
1/4
02.08.2012.
u 16:00

S obzirom na to da Zakon o javnoj nabavi jasno propisuje da tvrtke koje uredno ne plaćaju doprinose ne mogu sudjelovati u takvim postupcima, otvara se pitanje kako su ti poslovi mogli biti dodijeljeni

Ako je Porezna uprava godinama tolerirala milijunske dugove pojedinih poduzetnika, ništa manje darežljive prema njima nisu bile ni ostale državne institucije. Registar poreznih dužnika, koji je prekjučer objavilo Ministarstvo financija, otkriva goleme razmjere kriminalne prakse po kojoj su pojedine tvrtke, usporedo s gomilanjem neplaćenih obveza prema državi, od državnih poduzeća i institucija dobivali stotine milijuna kuna vrijedne poslove. S obzirom na to da Zakon o javnoj nabavi jasno propisuje da tvrtke koje uredno ne plaćaju doprinose ne mogu sudjelovati u takvim postupcima, otvara se pitanje kako su ti poslovi mogli biti dodijeljeni.

Tko ih je pustio na natječaj?

Primjerice, splitski Konstruktor inženjering, koji ima porezni dug od 72 milijuna kuna, samo je tijekom prošle godine dobio za 70 milijuna kuna poslova od javnih poduzeća i jedinica lokalne samouprave – uključujući i 55 milijuna kuna vrijedan posao rekonstrukcije zapadne obale u Splitu. Logično je pitanje kako je Konstruktor uopće mogao sudjelovati na natječajima. Moguće je da je Konstruktoru odobrena odgoda plaćanja tih obveza, no ako je to slučaj, otvara se pitanje zašto je toj tvrtki ta povlastica odobrena, a vjerojatno stotinama drugih nije. Općenito, takvi slučajevi iznimno su rasprostranjeni u građevinskom sektoru. Primjerice, visoko na popisu dužnika je i dubrovačka građevinska tvrtka Konel, čiji je vlasnik Antun Kralj poznat iz afere s ucjenjivanjem hotelskog magnata Gorana Štroka. Tvrtka je dužna oko 16 milijuna kuna, no to nije spriječilo Ministarstvo financija da mu 7. travnja 2011. na javnom natječaju dodijeli 2,4 milijuna kuna vrijedan posao. Zanimljiv je i slučaj hrvatsko-njemačke tvrtke E-two energy koja duguje 11,3 milijuna kuna. Radi se o tvrtki koja bi uskoro u Koprivničkom Ivancu trebala graditi golemu elektranu na biomasu, a čiji je čelnik Borislav Hrlec bliski prijatelj bivšeg šefa HSS-a Josipa Friščića. Problem je u tome, što po zakonu investitor u obnovljive izvore energije u Hrvatskoj nije mogao krenuti u realizaciju projekta prije nego što bi Ministarstvu gospodarstva predao potvrdu o urednom servisiranju obveza. E-two energy je svu potrebnu dokumentaciju dobio prošle godine, a iako se ne zna otkad tvrtkin dug potječe, sasvim je razumna sumnja da se i toj tvrtki pogodovalo. Na kraju postoje i slučajevi dugova stranih tvrtki koje su dobivale unosne ugovore javnog sektora u Hrvatskoj. Tako je primjerice s talijanskom tvrtkom Ghizzoni i austrijskim Rehauom. Te dvije tvrtke radile su na 182 milijuna eura vrijednom projektu gradnje plinovoda Pula – Karlovac.

Nenaplativo!

Ipak, obje su u Hrvatskoj osnovale tvrtke kćeri koja danas imaju golem porezni dug. Austrijanci su osnovali tvrtku Visiogradnja koja duguje 23 milijuna kuna, od čega 20 milijuna kuna na ime neplaćenog poreza na dobit. Talijani, pak, duguju 11,5 milijuna kuna. Te njihove tvrtke praktički nemaju imovine pa je teško očekivati da će država naplatiti i djelić tog duga.

Ključne riječi

Komentara 2

OB
-obrisani-
17:34 02.08.2012.

ja kao poduzetnik.....nisam mogao zaključit posao sa javnim poduzećem dok nisam .......riješio porezni dug od....2,35 kuna........ . o čemu sad mi to razgovaramo..??..pa ovo je za čistu robiju svih živih HDZ-ovaca... do petog koljena..

TM
tesla moj ponos
23:11 03.08.2012.

Ne mogu od gadljivosti više čitati što su radili ljudi (ako su uopće ljudi) rekao bi prije monstrumi koji godinama rastaču ovu jadnu državu. Oni su teroristi - rušitelji temelja jedne države. I to svoje ?!

Važna obavijest
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.

Za komentiranje je potrebna prijava/registracija. Ako nemate korisnički račun, izaberite jedan od dva ponuđena načina i registrirajte se u par brzih koraka.

Želite prijaviti greške?

Još iz kategorije