Počinje li uskoro i kod nas masovno širenje omikron–varijante koronavirusa? Dvojici naših stručnjaka, epidemiologu prof. dr. sc. Branku Kolariću iz NZJZ–a Andrija Štampar te prof. dr. sc. Luka Čičin–Šain iz Helmholtz centra za infektivna istraživanja u Braunschweigu, postavili smo pet ključnih pitanja.
Reagira li Hrvatska dobro na pojavu novog soja što se tiče mjera protiv širenja omikrona? Kako komentiraju tvrdnje britanskog infektologa Paula Huntera da to sad više nije ista bolest i da COVID prelazi u prehladu, te da dolazi trenutak kad više neće imati smisla negativne slati u izolaciju. Je li omikron početak kraja pandemije? Kako se zaražavamo omikronom i je li točno da je dovoljno da netko zaražen prođe prostorijom i da će se većina u njoj zaraziti? Treba li uzeti 4. dozu ili je bolje pričekati novo, poboljšano cjepivo?
Prošlo samo mjesec dana
– Tijekom siječnja očekujemo peti val epidemije izazvan omikron-varijantom. Mjere koje su na snazi neću komentirati, osim da bi se trebale provoditi onako kako su propisane – kaže prof. Kolarić.Tvrdnje Paula Huntera komentira tako da bi povoljni ishod epidemije bio da se to obistini, no trenutno još ne možemo znati.
– Spoznaje koje imamo o ovoj varijanti temelje se na iskustvima iz J. Afrike koja ima drukčiju dobnu strukturu stanovništva od Europe, jer je prosječna dob znatno niža. Za svaku novu varijantu potrebno je oko dva mjeseca da doznamo kakve ima učinke na populaciju, a omikron je detektiran prije nešto više od mjesec dana. Stoga smo na oprezu dok se ne sazna uzrokuje li zaista blaže kliničke slike. No ako bolest i jest blaža, uz višestruko veći broj zaraženih nego do sada, bolnički sustav mogao bi opet biti pod opterećenjem. Rekao bih da se trebamo nadati najboljem, ali dok se to ne potvrdi biti na oprezu – kaže naš epidemiolog.
– Što se zaraznosti tiče, tako visoku zaraznost imaju samo bolesti poput ospica. Omikron ipak ima nešto nižu. Pravilno nošenje maski u zatvorenom sigurno smanjuje vjerojatnost zaražavanja – kaže prof. Kolarić i navodi po pitanju četvrte doze: - U situaciji smo da mnogi nisu primili ni prve dvije, a booster je uzelo tek nešto više od 20% osoba. Preporuka jest da svi iznad 18 godina uzmu booster dozu jer rezultati pokazuju da je vjerojatnost infekcije omikronom do 10 puta manja. A hoćemo li preporučitii daljnje docjepljivanje, znat ćemo u proljeće – kaže naš stručnjak.
Prof. Čičin–Šain podsjeća da je Hrvatska u četvrtom valu imala jednu od najviših smrtnosti u svijetu što dovoljno govori o kvaliteti reakcija na pojavu delta soja.
– S omikronom će se situacija još jednom radikalno promijeniti, dijelom jer je puno zarazniji, a dijelom jer imunost bez booster doze slabo štiti. Informacije iz SAD-a i V. Britanije govore jasno o eksplozivnom rastu ovog soja. Dnevna smrtnost u Hrvatskoj i dalje je vrlo visoka, a dnevne brojke, pogotovo u Dalmaciji, opet rastu vrlo brzo. Brojne studije iz Južne Afrike govore da je manje zaraženih koji su trebali bolničko liječenje, ali neke studije, pogotovo iz Britanije, ne slažu se u toj ocjeni. Razboriti oprez nalagao bi da se mogućnosti kontakata i virusnog širenja smanje. Nedavna odluka govori da se Vlada svjesno odlučila ne poduzimati dodatne koraku u tom smjeru, već skratiti karantenu na pet dana. To je odluka koju su nedavno donijeli u SAD–u. Naravno da se time odmah povećava mogućnost virusnog širenja. A to je problem, jer kad se virus razmaše, ni vrlo stroge mjere neće više pomagati – kaže Čičin-Šain.
Komentirao je i izjave Paula Huntera.
– On je dao kratku izjavu na tu temu koju je dio medija jako napuhao. U osnovi, Hunter je rekao da će jednog dana COVID morati postati bolest koja više neće zahtijevati karantenu. S time se slažemo svi odreda u znanstvenoj, a i u medicinskoj zajednici. Ali ne slažemo se sa stavom da je to već sada slučaj. U istom intervjuu Hunter je i jasno naglasio da booster doza čini golemu razliku, osobito u odnosu na populaciju koja uopće nije cijepljena. Konačno, ni Hunter nije ultimativni autoritet. Njegovo mišljenje ne vrijedi više od Faucijeva, Drostenova ili Kolarićeva. Ovo potonje je pogotovo važno naglasiti jer stručne osobe koje poznaju osobine Hrvatske, procijepljenosti, mjera i mentaliteta mogu dati daleko bolji sud o utjecaju Omikrona na javno zdravstvo u lokalnom okružju. Tu je njihovo mišljenje daleko preciznije - smatra naš stručnjak.
Tko smije čekati cjepiva?
Što se eventualnog početka kraja tiče, prof. Čičin-Šain podsjeća da je on najavljivan već ranije pa su nas opet neki novi obrati iznenadili.
– Nakon alfe došla je delta, a sada omikron. Preuranjeno je za konačne sudove. Slažem se s onim dijelom Hunterove izjave gdje tvrdi da će pandemiji doći kraj kada većina ljudi bude imuna, bilo zato jer je procijepljena ili zato jer je prokužena, jer će se virusno širenje usporiti do te mjere da će tek lokalno dolaziti do malih i kontoliranih ekspanzija, a većina infekcija u imunopozitivnima će imati blagi tijek. Onda više neće ni biti potrebe za karantenama, testiranjima i slično. Kada će se to dogoditi je nezahvalno prognosticirati, ali zasad još nismo tamo - kaže.
Prof. Čičin-Šain kaže kako postoje primjeri da je u o okviru zabave jedna osoba zarazila njih stotinjak. Nije jasno je li to pravilo ili iznimka, ali moguće da se takvo što dogodi.
– Sada je najvažnije da osobe koje još nisu, čim prije uzmu prvu i drugu dozu, a osobe koje su ih primile pred više od tri mjeseca uzmu i treću. O trajanju imune zaštite nakon 3. doze ima premalo informacija, ali je jasno da osobe s tri doze imaju bolje šanse. Čekanje novih varijanti cjepiva preporučio bih onima koji su dobili treću dozu, a nipošto onima koji su tek na drugoj ili ni na njoj – kaže naš virusni imunolog.
>> VIDEO Mnoge zemlje uvode nove mjere i zatvaranja: Omikron se širi nevjerojatno brzo
Bože, koji idioti. Vrhunski stručnjaci iz VB i Juzne Afrike ukazuju na Omikron kao jaču prehladu koja se istina brzo širi ali bez smrtonosnih ishoda a ovi šire paniku.