Ove je godine udvostručen broj poslovno uvjetovanih otkaza u odnosu na prethodnu godinu. Na državnu burzu rada u jedanaest mjeseci 2020. prijavilo se 43 tisuće radnika koji su ostali bez posla jer poslodavac više nije imao potrebu za njihovim radom, u odnosu na 24 tisuće takvih prijava u cijeloj prošloj godini. Osim ljudi koji su dobili otkaz kao “tehnološki višak”, na burzi je evidentirano i oko 97 tisuća radnika kojima je istekao ugovor na određeno. Njihov se broj nije znatnije mijenjao u odnosu na prethodnu godinu. Manje je bilo otkaza zbog likvidacije ili stečaja tvrtki, sporazumnih otkaza, kao i otkaza zbog sezonskih poslova, a radnici su također manje otkazivali poslodavcu nego 2019.
Stručnjaci nisu konzultirani
Povećan broj poslovno uvjetovanih otkaza posljedica je pandemije i zatvaranja ekonomije na koje su poslodavci odgovorili rezanjem broja zaposlenih. Vlada je krenula u izmjene Zakona o radu kako bi uz postojeći rad na izdvojenom mjestu ozakonila i rad na daljinu te pripremila izmjene u režimu zapošljavanja, odnosno otkazivanja. Ministar Josip Aladrović kaže da mu je želja „povećati broj ugovora na neodređeno i smanjiti broj ugovora na određeno vrijeme, ali s realnim mogućnostima, odnosno s pojednostavljivanjem otkazivanja ugovora na neodređeno vrijeme kako bi zaštitili poslodavce od potencijalnih problema koje bi mogli imati s određenim vrstama radnika. S druge strane želimo zaštititi i radna prava i naći tu balans.“ Što bi to moglo značiti i u kojem bi smjeru olakšavali otkaze, u Vladi još ne žele reći pa smo za komentar zamolili stručnjake za radno pravo. Viktor Gotovac, profesor na katedri za radno pravo zagrebačkog Pravnog fakulteta, kaže da “olakšanje” može ići u tri smjera, i to smanjenjem iznosa otpremnina, skraćenjem otkaznog roka te drukčijim definiranjem razloga otkaza uz smanjenje zaštite za pojedine kategorije zaposlenih kao što su invalidi, sindikalni povjerenici, zaposleni stariji od 60 i sl.
Video: Hajdaš Dončić o Plenkoviću: On voli biti okružen dječacima, kao da je neki stari grčki mislilac
– Nemam informaciju da se Vlada konzultirala s nekim od stručnjaka, niti mislim da je ovo gorući problem zbog kojega treba dizati tenzije. Kriza nije najbolje vrijeme da se mijenjaju ovako važne odredbe zakona. Stvorio bi se interesni disbalans sa sindikatima ako bi radnici loše prošli – ističe Gotovac. Otkazni rok, ovisno o stažu, traje od dva tjedna do četiri mjeseca.Gotovac ističe da bi se kao “smislena i prihvatljiva promjena” moglo uvesti skraćenje otkaznog roka te u tom području vidi prostor za dogovor i moguću trampu. – Postoje situacije u kojima niti radnik smije raditi niti ga poslodavac treba, no to nisu razlozi zbog kojih bi radnika trebalo lišiti prava na otpremninu – kaže Gotovac.
Inače, zakonska otpremnina u Hrvatskoj iznosi trećinu plaće po godini staža, a radnik koji dobije poslovno uvjetovani otkaz ima pravo na otpremninu od najviše šest svojih plaća. – To nisu neki nesuvisli iznosi i ne bih rekao da otpremnina stvara krucijalni trošak. Državna je pozicija ovdje prilično licemjerna, jer u kolektivnim ugovorima u javnom sektoru imamo rješenja prema kojima je otpremnina 65 posto prosječne plaće po godini rada. To su ozbiljni iznosi. Država bi prvenstveno trebala u svojim kolektivnim ugovorima djelovati na trošak jer se isplaćuje iz sredstava koja se prikupljaju porezima, bez zadiranja u opće uređenje – veli Gotovac.
Manje parnica zbog otkaza
Sudac Županijskog suda u Zagrebu Ivica Veselić ističe da u sudskoj praksi ne vidi previše parnica vezanih uz otkaze. – Puno je više parnica vezano uz novčana potraživanja, regres, prekovremene sate, otpremnine. Ako nema takvih prijepora na sudovima, onda ni u praksi nema prijepora takve vrste koji bi tražili intervenciju zakonodavca u taj dio Zakona o radu – ističe Veselić. Sporovi vezani za novčana potraživanja rjeđi su u privatnom sektoru i većinom se odnose na javne službe i državne sustave. Viktor Gotovac dodaje da radno pravo treba osuvremenjivati, u puno poslova, kojekakvih dostava, dijeljenja poslova, ugovora o djelu, ljudi koji ih rade nemaju nikakve zaštite. Intervencija u otkaznu proceduru u ovoj bi se situaciji mogla shvatiti i kao provociranje. – Načelno, dobrog radnika štiti isključivo njegov rad, malo će koji poslodavac otkazati radni odnos dobrom radniku. No danas je poslodavcima teško preživjeti pa ne bi trebalo nikome onemogućavati da preživi ovo vrijeme koje je jako teško – zaključuje sudac Veselić.
Kada ovi političari budu tehnološki višak,posebno oni koji uopće nisu radili u privatnom sektoru, hrvatska će ići naprijed.