Europska komisija, koja je Hrvatskoj dala milijardu eura za obnovu štete nastale potresima, smatra da bi vlada jasnijom komunikacijom prema korisnicima mogla ubrzati korištenje tih sredstava, saznaje Hina. Hrvatska je iskoristila 61 posto tog novca, a ima rok od tri mjeseca da iskoristi preostali dio. U protivnom će ostati neiskorišten.
Prije tjedan dana održan je u Zagrebu sastanak između Europske komisije i hrvatskog ministarstva prostornog uređenja, graditeljstva i državne imovine, koje koordinira korištenje novca iz tog fonda. Tom prilikom je Europska komisija zatražila da ministarstvo bude konkretnije i transparentnije u pružanju informacija. Izvori iz Komisije kažu da su iz vlade znali "previše tehnički i nejasno" govoriti o korištenju fonda. Smatraju da je to nužno kako bi potencijalni korisnici novca dobili jasne informacije, a građani Hrvatske razumjeli o kakvom se fondu radi i na što je točno utrošen novac poreznih obveznika EU-a.
"Sugestija je neočekivano dobro prošla. Ministarstvo, i ostali dio hrvatske administracije, generalno je dobro prihvatio potrebu za više vidljivosti. Također su dobro reagirali na ideje o održavanju tehničkih brifinga i ulaganju većeg napora da se hrvatskoj javnosti jasnim i razumljivim jezikom objasne sve stvari vezane za Fond solidarnosti", rekao je izvor.
Ministarstvo prostornog uređenja, graditeljstva i državne imovine, nadležno je za tu komunikaciju. I ono je pozitivnim ocijenilo svoj dosad šesti sastanak s ljudima iz Bruxellesa. "Predstavnici Europske komisije pozdravili su značajno povećanje apsorpcije sredstava iz Fonda solidarnosti te pozvali na dodatni napor u posljednjem kvartalu provedbe", navelo je ministarstvo na svojoj internetskoj stranici.
Sastankom su supredsjedali ministar Branko Bačić i direktorica Europske komisije za urbanu politiku Sofia Alves.
Hrvatsku je pogodila serija potresa tijekom 2020. i 2021. godine, nakon čega je vlada u Zagrebu podnijela zahtjev za financijskom pomoći iz Fonda solidarnosti EU-a. Europska komisija, koja upravlja tim fondom, odobrila je 684 milijuna eura za obnovu glavnog grada i okolice, a onda i 319 milijuna eura za obnovu Karlovca i Sisačko-moslavačke županije.
Europska komisija je u svibnju 2022. na temelju zahtjeva iz Hrvatske produžila rok korištenja tog novca sve do 30.lipnja 2023. Premijer Andrej Plenković je 22.ožujka, na treću obljetnicu potresa u Zagrebu, izjavio kako se "ubrzavaju aktivnosti glede apsorpcije sredstava iz Fonda solidarnosti".
VIDEO Ivana Palaić iz Petrinjskog proljeća: 'Obnova još uvijek ne postoji'
"Može se s visokim stupnjem sigurnosti kazati da će praktički sva alocirana sredstva (za Zagreb), a to je 683 milijuna eura, biti potrošena sukladno planovima do kraja lipnja", rekao je Plenković. Pozvao je svoje ministre da se "dodatno angažiraju" i na obnovi drugih područja pogođenih potresom.
Europska povjerenica nadležna za EU fondove, Elisa Ferreira, rekla je Hini 16.ožujka da "Hrvatska ima značajnu financijsku podršku". "Uz sve uobičajene fondove, imate na raspolaganju izvanrednu podršku za obnovu štete nastale dvama potresima. To je je velika količina novca", rekla je Ferreira tada na Forumu gradova održanom u Torinu.
