Europska komisija odbacila je u srijedu tvrdnju predsjedatelja Vijeća EU mađarskoga ministra vanjskih poslova Jánosa Martonyija da bi Europska unija, u slučaju da propusti lipanjski rok za zaključenje pristupnih pregovora s Hrvatskom, "pokazala nevjerodostojnost".
Traže se uvjerljivi dokazi
– Ključno je za svaku zemlju koja se želi priključiti EU da primjenjuje europske propise i standarde. Pregovori će završiti kada Hrvatska te uvjete ispuni – izjavila je Natascha Butler, glasnogovornica europskoga povjerenika za proširenje Štefana Fülea, koji će zajedno s predsjednikom EK Joseom Manuelom Durãom Barrosom danas i sutra boraviti u Zagrebu.
Iako EK ne odbacuje lipanj kao rok za završetak pregovora, naglašava da je to "rok koji si je Hrvatska sama postavila" te da ga je "krajnje teško" dostići. Do tada bi Vlada RH, naime, morala pružiti uvjerljive dokaze da je na nepovratnom putu u pravnu državu, da prihvaćeno europsko zakonodavstvo zaista provodi, da nema "nekažnjivih" ni za koje zlodjelo te da su glasila slobodna.
U slučaju da se završna međuvladina pristupna konferencija zaista održi 21. lipnja, šefovi država ili vlada EU 27 zaključili bi na samitu tri dana potom da su pristupni pregovori s Hrvatskom završeni i ovlastili EK da sastavi mišljenje o ulasku Hrvatske u članstvo. To bi mišljenje, zajedno s nacrtom pristupnog ugovora, Odbor za vanjske poslove europskoga parlamenta mogao potvrditi u rujnu, a u listopadu i EP-ov plenum. Nakon toga ministarsko Vijeće EU za opće poslove donijelo bi odluku o ulasku Hrvatske u članstvo pa bi u studenome šefovi država ili vlada Hrvatske i svih 27 država članica potpisali pristupni ugovor te ga uputili na ratifikaciju.
Ovisno o brzini hrvatskih vlasti, potvrda Europskoga vijeća mogla bi se pomaknuti na listopadski samit, ili, što je krajnji rok koji u EU svakako žele dostići, na prosinački. U potonjem bi se slučaju pristupni ugovor potpisao do ožujka 2012., a Hrvatska bi u EU ušla "negdje 2013." Nakon potpisivanja pristupnog ugovora Hrvatska postaje "pristupajuća zemlja": predstavnici Sabora popunjavaju 12 mjesta u Europskome parlamentu (prve svoje "prave" zastupnike u EP-u Hrvati će izabrati na sljedećim sveeuropskim izborima u lipnju 2014.), hrvatski ministri sudjeluju na sastancima Vijeća EU, a premijer na europskim samitima.
Bez prava na glas
Do završetka ratifikacijskog postupka svi će oni imati pravo rasprave, ali ne i glasa. Raspisuje se i prvi natječaj za petstotinjak Hrvatima namijenjenih stalnih radnih mjesta u europskim ustanovama. Tek po završetku ratifikacije Hrvatskoj se posve otvaraju kohezijski i strukturni te socijalni fond EU, iz kojih nova članica godišnje prosječno crpi sedam puta više novca nego iz pristupnih fondova. Sva ograničenja za kretanje roba prema ostalim članicama ukidaju se samim ulaskom u EU, a za kretanje ljudi ulaskom u tzv. Schengenski prostor. Za potonje Hrvatska će morati dokazati da učinkovito, u skladu sa schengenskim propisima, nadzire vanjsku granicu EU.
Ulazak u EU neće još značiti znatniji pad kamata; za to treba pričekati ulazak u eurozonu, nakon što Hrvatska kroz najmanje dvije godine dokaže postojanost tečaja, te da ispunjava kriterije za uvođenje eura: proračunski manjak manji od tri, a državni dug od 60 posto BDP-a te nisku inflacijsku stopu.
zlovence ne maram n o slovenke mi se same daju