Ekološke tržnice poput Jaruna u Zagrebu pokretači su izravne prodaje i dobar način kako se ekološki proizvođači s područja Zagrebačke županije mogu približiti i predstaviti kupcima te promovirati i prodavati svoje proizvode, čulo se današnjoj konferenciji "Budućnost tržišta domaće ekološke hrane – primjer zagrebačke tržnice Jarun" na Zagrebačkom velesajmu koju je organizirao Gradski ured za gospodarstvo, ekološku održivost i strategijsko planiranje Grada Zagreba. Podsjetimo, Zagrebački holding, podružnica Tržnice Zagreb u suradnji s Gradom Zagrebom i Upravnim odjelom za poljoprivredu, ruralni razvitak i šumarstvo Zagrebačke županije, pokrenuli su tijekom proljeća ekološku tržnicu na jarunskoj tržnici u Zagrebu na kojoj sudjeluju isključivo domaći proizvođači prehrambenih proizvoda s ekološkim certifikatom i oni u prijelaznom razdoblju za ekološku proizvodnju.
Nakon početnih odličnih rezultata posjećenosti i prodaje tijekom proljeća i ljeta, Grad Zagreb, nastavlja se radom na promociji ekološke tržnice i prodaje ekoloških proizvoda na Jarunskoj tržnici. Vlasta Ranogajec, pomoćnica pročelnice u Sektoru za poljoprivredu, šumarstvo i lovstvo Grada Zagreba kazala je kako tim projektom žele omogućiti potrošačima da i dalje na jednom mjestu kontinuirano mogu nabavljati svježe i prerađene domaće ekološke proizvode kao što su voće, povrće, sokovi, džemovi, pčelinji proizvodi..., a proizvođačima ekoloških proizvoda da nađu stabilno tržište.
- Kada se govori o ekološkoj poljoprivredi i ekološkim proizvodima, potrošači generalno imaju pozitivan stav i vjeruju da su to proizvodi visoke kvalitete, te da se proizvode uz maksimalnu zaštitu okoliša bez kemijskih sredstava. Potrošači bi rado konzumirali hranu iz ekološkog uzgoja, ali uz uvjet da nije previše skupa. Dobar dio potrošača smatra da je proizvodnja koja dolazi s manjih OPG-a izuzetno kvalitetna, uzgojena organski, baš kao što su to nekad radile naše bake. Također dio stručnjaka smatra da bi temelj hrvatske poljoprivrede trebala biti upravo ekološka poljoprivreda - rekla je Ranogajec. Prema podacima Agencije za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju iz 2023. godine na području Grada Zagreba registrirano je 260 ekoloških poljoprivrednih gospodarstava (4,01% od ukupnog broja poljoprivrednih gospodarstava) s ukupno 2418,70 ha obradivih površina. Od toga se 162,83 ha (6,73%) površina nalazilo na samom području Grada Zagreba, 497,06 ha (20,55%) na području Zagrebačke županije, a preostalih 1758,81 ha (74,72%) u ostalim županijama u blizini Zagreba. Gordana Matašin, voditeljica Odsjeka za ruralni razvitak i šumarstvo Upravnog odjela za poljoprivredu, ruralni razvitak i šumarstvo Zagrebačke županije kazala je kako je jedna od značajnijih aktivnosti Programa razvoja ekološke poljoprivrede Zagrebačke županije do 2030. godine izravna prodaja lokalne hrane na zagrebačkom tržištu. Ova aktivnost dio je Sporazuma o suradnji na području razvoja poljoprivrede i ruralnog prostora, sklopljenog između Zagrebačke županije i Grada Zagreba u listopadu prošle godine.
- Županija podržava projekt i podupire nastup svojih ekoloških proizvođača na tržnici na Jarunu - istaknula je Matašin te naglasila kako je vizija Zagrebačke županije biti vodeća zelena županija koja svoj razvoj temelji na razvoju inovativne i ekološke proizvodnje hrane. Uz potpore koje svaka godine osiguravaju ekološkim proizvođačima, izravna prodaja lokalno proizvedene ekološke hrane jedan je od glavnih načina kako se pomaže proizvođačima da budu prisutni i vidljivi na zagrebačkom tržištu, zaključila je Matašin napominjući kako je projekt eko tržnica Jarun najbolji primjer te izravne prodaje. Marin Rončević, voditelj podružnice Zagrebačke tržnice kazao je da je jasna važnosti i značaj ekoloških proizvoda za budućnost našeg tržišta i navika.
VEZANI ČLANCI:
- Tržnice su ovim projektom osigurale stabilnost tržišta ekološkim proizvođačima, a redovan dolazak brojnih sugrađana najbolji je znak velike potražnje za takvim proizvodima. Ovakvo tržište doprinosi i jačanju lokalne ekonomije i zdravlju potrošača - kazao je Rončević. Na konferenciji su održana dva panela o budućnosti proizvodnje i prodaje ekoloških proizvoda, te iskustvima proizvođača, kao i o trendovima na tržištu ekološke hrane u Hrvatskoj, EU i svijetu o čemu su govorili trgovci, predstavnici institucija i drugi dionici u prometu eko hrane. Predsjednik Hrvatske poljoprivredne komore (HPK) Mladen Jakopović, ujedno i proizvođač ekološkog ljekovitog bilja, kazao je kako podaci pokazuju kako se kvalitetni ekološki proizvodi više izvoze nego se prodaju na domaćem tržištu zbog čega je projekt eko tržnice Jarun važan. Nada se da će se projekt proširiti i na ostale dijelove Zagreba, a kasnije i na ostatak Hrvatske.
- U čitavoj Europi i zapadnom svijetu općenito jako se dobro zna što je to ekološka proizvodnja. Na samo sat ili dva vožnje od Zagreba na policama trgovina ćete pronaći jednako zastupljene konvencionalne i eko proizvode, kupci jako dobro prepoznaju što predstavlja eko markica, a proizvođači ne trebaju trošiti svoje vrijeme i resurse za edukaciju potrošača. U Hrvatskoj na tržištu vlada nered, većina kupaca slabo je educirana, proizvođači izlaze iz ekološke proizvodnje jer ta markica iza koje stoji mnogo rada i kontrola, većini ne znači gotovo ništa. Zato je važno da svi zajedno utvrdimo tko je odgovoran za takvo stanje i kome je takav nered na tržištu u interesu - izjavila je Mateja Novak, vlasnica OPG Novak.
- Vrlo često u izjavama za medije govorim o važnosti konzumacije ekološki proizvedene hrane, jer je ona temelj za naše zdravlje. Činjenica je da konzumacija ekološki proizvedene hrane ne ostavlja štetne rezidue u našem organizmu, već upravo suprotno - takva hrana nas "liječi" i ima blagotvorno djelovanje na naš organizam. Smatram da je daleko jeftinije ulaganje u ekološku proizvodnju hrane i zdraviji život, nego u farmaciju i liječenja. Nadam se da će to uskoro shvatiti i oni koji odlučuju o našem proračunskom novcu - izjavio je Dario Frangen iz velikogoričkog OPG-a Eko Ranch Frangen.
- Put svakog ekološkog poduzetnika i proizvođača nije nimalo lak. No, kada se administrativne prepreke svladaju, sve ide lakše. Mi smo imali dobre zamisli i poduzeli smo sve kako bi ih ostvarili, a ova proizvodnja definitivno ima veliku i značajnu budućnost. Važno je samo biti uporan jer ljudi su sve više svjesni važnosti kvalitetne ekološke hrane i njezinog pozitivnog utjecaja na zdravlje i trebamo cijeniti ono što imamo - izjavila je Mirjana Strancarić iz tvrtke SMID. Vlasnica i direktorica Biovege Jadranka Boban Pejić, kazala je kako proizvode oko 160 certificiranih eko proizvoda i od samog početka surađuju s domaćim eko poljoprivrednicima i proizvođačima.
- Ekološka poljoprivreda čuva bioraznolikost, zdravlje vode, tla i općenito prirode pa tako i čovjeka. Ona je jedan od ključnih faktora borbe s klimatskim promjenama i neophodno je da institucije (vlada i ministarstvo) više ulažu i u promociju i u razvoj te kontrolu ekološke poljoprivrede - naglasila je. Zajednička poljoprivredna politika brojnim načinima i ogromnim sredstvima potiče poljoprivredne prakse korisne za klimu i okoliš, a u tu vrstu praksi se ekološki uzgoj odlično uklapa. Ekološka gospodarstva u EU pokazuju tendenciju veće zarade od konvencionalne proizvodnje. Glavne karakteristike ekološke proizvodnje su te da proizvođači moraju upravljati plodnošću tla, izborom vrsta i sorti kod višegodišnjih usjeva, rotacijom usjeva po propisanom redoslijedu, podliježu kompliciranim pravilima o višestrukoj sukladnosti i drugo. Znatno se manje koriste pesticidi i gnojiva. Izračuni Međunarodne organizacije za ekološku poljoprivredu – IFOAM pokazuju da promet ekološkim prehrambenim proizvodima raste u EU na godišnjoj razini po stopi od čak 12%, a vrijednost maloprodaje procjenjuje se na preko 45 milijardi eura. Proizvodnjom visokokvalitetne hrane s malim utjecajem na okoliš, ekološka poljoprivreda igra ključnu ulogu u razvoju održivog prehrambenog sustava za EU. Nakon Akcijskog plana EU-a za razvoj ekološke proizvodnje u EU-u, usvojenog 2021., Komisija radi na daljnjem promicanju prednosti ekološke proizvodnje. Strateški planovi ZPP-a u trenutnoj Zajedničkoj poljoprivrednoj politici također pružaju veću financijsku potporu – 14,7 milijardi eura od 2023. do 2027. – za poljoprivrednike u EU-u koji prelaze na ekološku poljoprivredu i ostaju u njoj. Gotovo sve države članice sada po prvi put imaju uspostavljene sveobuhvatne strategije ekološke proizvodnje. Između 2012. i 2022. udio ukupne ekološke površine u ukupnoj korištenoj poljoprivrednoj površini EU-a porastao je s 5,9% na procijenjenih 10,5%. To predstavlja procijenjeno povećanje od 7,4 milijuna hektara. U posljednjih nekoliko godina, tržište ekoloških proizvoda se nevjerojatno održalo unatoč određenim izazovima, posebice visokoj inflaciji hrane i porastu troškova energije. Ukupna maloprodaja ekoloških proizvoda u EU-u porasla je s 38,6 milijardi eura 2019. na 45,0 milijardi eura 2022., s vrhuncem od 46,3 milijarde eura 2021. EU je drugo najveće tržište za ekološke proizvode, nakon SAD-a, čulo se na današnjoj konferenciji. Vrijednost tržišta prehrambenih ekoloških proizvoda u 2021. u svijetu je iznosilo 125 milijardi eura i ono je usporeno u usporedbi s 2020. godinom kada je zabilježena rekordna prodaja ekoloških prehrambenih proizvoda. Najveća tržišta su SAD (39), EU (37%) i Kina (9,1%). Ukupan uvoz ekoloških prehrambenih proizvoda u EU je porastao za 2,8 % u 2021. u usporedbi s 2020. Najviše se uvozi iz Ekvadora, Dominikanske Republike i Indije. Uvoz ekološkog tropskog voća je porastao, dok je primjerice, uvoz povrća, pšenice, uljne pogače, šećerne repe i trske u padu.
U EU ukupno je 15,6 milijuna hektara površina pod ekološkom proizvodnjom. Najviše u Francuskoj (2,8 milijuna ha), Španjolskoj (2,6 milijuna ha) i Italiji (2,2 milijuna ha). U EU ukupno je oko 10% površina pod ekološkom poljoprivredom u odnosu na ukupan broj poljoprivrednih površina. Oko 5% je zabilježeno povećanje ekoloških površina u usporedbi s 2020. godinom. Kao što je već napomenuto, prosjek EU je 10%, dok je Hrvatska ispod prosjeka EU. Vodeća je Austrija koja je prešla udio od 25%, te ju prate Estonija, te Švedska i Portugal. EU cilj je da zemlje EU-a do 2030. godine ostvare udio od 25% površina pod ekološkom proizvodnjom, te vidimo kako je za sada jedino u tome uspjela Austrija. Iako se u Hrvatskoj za proizvodnju ekoloških proizvoda koristi manje od 10% ukupno korištenog poljoprivrednog zemljišta, u desetogodišnjem razdoblju ovaj udio povećan je za 5,5 postotnih bodova. U Hrvatskoj je u 2023. godini evidentirano ukupno 6695 subjekata u ekološkoj poljoprivredi, od čega je 6274 ekoloških poljoprivrednih proizvođača i 421 prerađivač. Promatrano u odnosu na prethodnu godinu broj subjekata u ekološkoj poljoprivredi je veći za 2,8%, a u usporedbi s 2013. godinom veći je za 41,2%.
Više sličnih tema potražite na portalu Rezolucije Zemlja!
>>FOTO Pogledajte kako izgleda splitski Žnjan, radovi su u završnoj fazi, a fotografije iz zraka spektakularne>>
