Slovenija i Slovačka među rijetkim su dobitnicima pridruživanja eurozoni i jedine su novije članice kojima je uspjelo ući u taj elitni klub, pokazuje analiza Bloomberg Economicsa ususret jubileju zajedničke europske valute. Sutra će se navršiti 20 godina od rođenja eura koji je zamijenio dotadašnju obračunsku jedinicu ecu. U novčanicima Europljana zajednička se valuta našla tri godine kasnije.
Druga najvažnija valuta
Iako od njega isprva mnogi nisu puno očekivali, euro postao druga najvažnija valuta u međunarodnom financijskom sustavu, odmah nakon američkog dolara. Prema lipanjskim podacima Europske središnje banke (ECB), u euru se ostvaruje 35,7% međunarodnih plaćanja (39,9% u dolaru) dok je 20% globalnih deviznih rezervi u toj valuti (62,7% u dolaru). U trgovini valutama euro također drži drugo mjesto sa 15,7% udjela dok dolar drži 43,8%. Od 1999. naovamo eurozona je narasla s početnih 11 na sadašnjih 19 članica. U tom je razdoblju vrijednost gospodarstva država koje koriste euro skočila za 72%, sa 6,5 bilijuna eura na 11,2 bilijuna eura.
Analiza Bloomberg Economicsa temeljena na 10 testova u četiri poglavlja pokazala je da je tek manji broj država iskoristio sve benefite koje zajednička valuta u teoriji optimalnog valutnog područja pruža. Među ostalim, testirani su troškovi zaduživanja, kretanja inflacije, rasta produktivnosti, gospodarske integracije, kretanja trgovinskog suficita te troškova rada. Testirana je i sposobnost zaduživanja po prihvatljivim uvjetima te jesu li države koje je kriza najsnažnije udarila imale mogućnost korištenja proračunskih mjera u podršci gospodarskom oporavku.
Od 16 testiranih država – tri baltičke države nisu analizirane jer su se pridružile nakon 2011. Šest je država ušlo u skupinu dobitnika pridruživanja, pet je ostvarilo polovičan uspjeh, a preostalih pet u skupini je gubitnika. Među dobitnicima su Austrija, Belgija, Finska, Njemačka, Slovačka i Slovenija. Ekonomistica Bloomberg Economicsa Maeva Cousin pojašnjava da je ključ uspjeha tih država razvijanje duboko integrirane proizvodne mreže unutar eurozone, ali još više sposobnost kontrole troškova radne snage i poboljšanje konkurentnosti, često kroz strukturne reforme. Kako su u krizu ušle sa snažnije pozicije, lakše su je i prebrodile, dodaje Cousin.
Čak se i Grčka okoristila
Dok za Njemačku nije iznenađenje da joj euro godi, jer je dao dodatni poticaj izvozu i konkurentnosti, Slovačka i Slovenija našle su se u toj skupini ponajviše jer je euro drastično smanjio tečajne rizike, omogućivši im dublje trgovinske odnose s ostatkom Europe. Polovičan uspjeh ostvarile su Irska, Luksemburg, Portugal, Nizozemska te, za neke iznenađenje, Grčka. Iako je izazvala dužničku krizu, ta je država u 18 godina korištenja eura ipak uspjela izgraditi nove trgovinske veze s bogatijom jezgrom eurozone, stabilizirati cijene i ostvariti pomak u konkurentnosti. Među gubitnicima su Cipar i Malta te tri velika gospodarstva – Francuska, Italija i Španjolska.
Te su države pretrpjele štetu jer nisu mogle devalvacijom odgovoriti na krizu, ponajviše jer su imale ograničeni prostor snižavanja plaća što se negativno odrazilo na konkurentnost. I u godinama prije krize, te tri države nisu uspjele kapitalizirati članstvo u monetarnoj uniji produbljivanjem trgovinskih veza unutar eurozone. Za sada je te probleme jedina shvatila Španjolska i započela s njihovim rješavanjem. Iako im je članstvo u eurozoni donijelo povoljnije financiranje na tržištu, gubitnicima je neprovođenje strukturnih reformi došlo na naplatu u krizi, prokomentirala je Maeva Cousin.
VIDEO Što nam donosi smanjenje PDV-a
haha, ne žele naši koristiti fondove, jasno, ne može se njima trgovati, hahaha