Ministar financija Lalovac idućeg će tjedna prezentirati proračun za 2015. a čini se da je u bitki za štednju ostao usamljen.
Premijer Milanović nekoliko je puta ponovio da u politiku štednje ne vjeruje, a njegova vlada nije pripremila ni zakone ni projekte koji bi omogućili štedljiviji proračun ni reforme.
Bez zamjeranja
Jasno je da se vlast ne namjerava u predizbornoj godini zamjeriti nijednoj socijalnoj skupini. Politika javne potrošnje kojoj se okreće Milanović urodila je plodom u Njemačkoj, ali oni su provodili reforme, a deficitom poticali privatne tvrtke. Milanovićeva vlada rebalansima je štedjela na investicijama, a deficitom i rastom poreza kupovala još godinu mandata. Kad se analiziraju iznosi dugova nastalih zbog takve neodgovorne politike kupovanja glasova, vidi se da je manevarski prostor za takvo ponašanje vrlo uzak. Ima li alternative štednji? Makroekonomist Željko Lovrinčević kaže: Da, uvijek postoji alternativa. U ovom slučaju ona je – bankrot!
– Država je od početka krize fiskalno ekspanzivna i nije radila reforme. Nastavak tog principa značio bi opći financijski raspašoj i nekontrolirani bankrot – upozorava Lovrinčević. Ako se preko noći ne donesu zakoni kojima će se dijelu javne uprave dati otkaz ili ukinuti dobar dio pomoći lokalnim jedinicama i javnim tvrtkama, državna će potrošnja 2015. iznositi oko 130 milijardi kuna, a teško je očekivati da će se prikupiti 114 milijardi kuna prihoda. Deficit će, dakle, ponovno iznositi minimalno 16 milijardi kuna, čime će Hrvatska ponovno dokazati da ignorira proceduru prekomjernog deficita.
– Hrvatski proračun ne treba uzimati ozbiljno. Kreiramo oko 20 milijardi kuna deficita godišnje, odnosno pojedemo jedne autoceste svake godine. Hrvatska će do 2016. biti ekonomija s najvećim deficitom i javnim dugom EU, a nemamo sigurnosni kišobran u euru – kaže Lovrinčević. Upozorava da nas čeka scenarij viđen u Srbiji, a to je radikalan broj otkaza u javnom sektoru, progresivno smanjenje plaća, manje novca za zdravstvo i kompletan teritorijalni preustroj.
Dolazi EU
– Pitanje je hoće li iduća vlada imati priliku napraviti to sama. Imat će najviše pola godine, a onda dolazi EU s popisom zadaća. Utjeha je da nas čeka kontrolirani bankrot i to je jedini benefit ulaska u EU, a ne raspad koji se raspliće na ulicama – objašnjava Lovrinčević. Svake godine do 2024. državi na naplatu dolazi najmanje 18 pa i do 37 milijardi kuna. Izračun je temeljen na pretpostavkama da neće biti novih dugova, nema deficita te da kamate rastu tek 300 milijuna kuna godišnje, što je po mišljenju analitičara poprilično konzervativna procjena.
U obveze nisu uključeni krediti koje diže država ni oni za koje jamči, a za koje joj banke mogu ispostaviti račun, ni neplaćene a dospjele obveze. Kad kamate na tržištima narastu, što se očekuje 2016., državi prijeti nelikvidnost. Na to je upozorio i Luis Oganes iz kompanije J. P. Morgan Chase koji je apelirao da Vlada ne odgađa reforme jer je 2015. možda i zadnja prilika za spas. Alternativa štednji, odnosno rezanju javne potrošnje ne postoji, a ako to Milanovićeva administracija ne shvati, iduća će Vlada morati ili stisnuti remen do kosti ili potpisati bankrot Hrvatske.
>>Otkako je na vlasti, Vladu ne zanima što ekonomisti imaju reći
>>Prvo izvješće Europske komisije vrlo kritično prema Hrvatskoj
Privreda je upropastena, tako da ustedit se moze samo jos na sirotinji, uzet joj jos taj kruh sto jede.