Kada su krenuli s radom, fokus im je bio na istragama štete koja se nanosi financijskim interesima EU, poput raznih poreznih prevara. A da se na porezu i to na veliko vara diljem EU, vidljivo je iz njihovih godišnjih brojki. Oni su ured Europskog javnog tužitelja (EPPO) i u svom godišnjem izvješću naveli su da su tijekom 2022. imali 1117 aktivnih istraga poreznih prevara u kojima je pričinjena šteta od, kako se procjenjuje 14,1 milijardu eura. Skoro pola od te sume, oko 47 posto, odnosi se na porezne prevare.
U svom godišnjem izvješću, EPPO navodi da su lani primili 3318 prijava oko mogućeg kriminala te da su pokrenuli 865 istraga. U tim istragama zamrznuto je 359,1 milijun eura. Usporedbe radi, 2021. zamrznuli su 147,3 milijuna eura, a lanjsko zamrzavanje novca u istragama povezanim s poreznim prevarama, sedam puta je veći od godišnjeg budžeta EPPO-a za 2022.
Što se pak tiče Hrvatske, EPPO je lani pokrenuo 23 postupka zbog sumnje u malverzacije s europskim novcem teške 313,6 milijuna eura. Istrage koje su pokrenuli u Hrvatskoj uglavnom se odnose na zloporabe sredstvima iz EU fondova i državnog proračuna, manipulacije postupcima javne nabave, korupcije.... Tijekom 2022. po nalogu EPPO -a u Hrvatskoj je blokirano i 400.000 eura nezakonito stečene imovine, u njihovim predmetima doneseno je šest, još uvijek nepravomoćnih presuda, dok su im još dva postupka u fazi suđenja. Nepravomoćne presude su donesene u dijelu afere Janaf te vezane za malverzacije povezane s jednim OPG-om, dok ostatak afere Janaf , čeka početak suđenja. Podignuta je i optužnica protiv Gabrijele Žalac, miljenice Andreja Plenkovića, a o pravomoćnosti te optužnice sud će odlučivati u ožujku. EPPO provodi i još nekoliko istraga, a među onima koje istražuje je i Tomislav Tolušić, još jedan ministar iz vlada Andreja Plenkovića.
Hrvatski ured EPPO-a surađuje i s drugim zemljama u dvije prekogranične istrage, a jedna od tih istraga je i ona pokrenuta nakon operacije Admiral u kojoj se sumnja da je utajen PDV-a u iznosu od oko 2,2 milijarde eura. U godišnjem izvješću EPPO-a se navodi i da se u Hrvatskoj šest postupaka vodi zbog sumnje u zloporabu sredstava iz europskog fonda za poljoprivredu i ruralni razvoj, a još sedam ih se povezuje s novcem namijenjenim regionalnom razvoju. Dva slučaja odnose se na sredstva iz kohezijskog fonda, jedan na sredstva namijenjena za oporavak i otpornost, te jedan na novac za digitalizaciju, mobilnost i energetiku.
Što se pak tiče načina na koji je EPPO saznao za potencijalni kriminal, naveli su da su im lani četiri prijave došle iz tijela EU, 17 dojava zaprimili su od građana, 29 od nacionalnih tijela, dok je jedan postupak pokrenut po službenoj dužnosti. Građani su EPPO-u podnijeli 162 prijave za djela koja nisu u nadležnosti EPPO-a. Naime, oni istražuju samo korupciju i gospodarski kriminal povezan s EU i njezinim fondovima, a Hrvatska ima najveći broj krivih prijava EPPO-u, što dovoljno govori o povjerenju njezinih građana u domaći pravosudni sustav.
- EPPO je u godinu i pol svog postojanja dokazao da ima snagu za borbu protiv kriminala na štetu financijskih interesa EU. Postupci su nam brzi i efikasni, no to još nije naš maksimum - istaknula je Laura Kővesi, glavna europska tužiteljica.
VIDEO: Kako uštedjeti na dijelu autoceste Zagreb-Macelj?
