Nemirna granica

Eskalacija sukoba Pakistana i Irana: Nije sve onako kao što izgleda...

Man looks on television screen, after the Pakistani foreign ministry said the country conducted strikes targeting separatist militants inside Iran, in Karachi
Foto: AKHTAR SOOMRO/REUTERS
1/4
18.01.2024.
u 17:13

Odgovornost za napade na iranske ciljeve preuzele su separatističke militantne grupe koje operiraju s obje strane granice, a njihov krajnji cilj je nezavisnost provincija Sistan i Baludžistan kroz ponovnu uspostavu Velikog Horasana

Pakistan i Iran izveli su prekogranične napade u eskalaciji neprijateljstava bez presedana između susjeda, u vrijeme kada su tenzije naglo porasle širom Euroazije. No je li to baš tako? Dvije zemlje dijele nestabilnu granicu, koja se proteže oko 900 kilometara s pakistanskom upravnom jedinicom Baludžistan (Baluchestan) s jedne strane i iranskim provincijama Sistan i Baludžistan s druge strane. Preteče današnjih Iranaca, stari Arijanci, bili su napredna i pismena kultura poljodjelaca, a svi ostali bili su divlja stočarska plemena. Sukobi su naravno bili konstanta. Prostor je to gdje je Zaratustra hodao po Zemlji te se formirala ogromna kultura u osvit svijeta. Današnji Iranci s te pozicije ostale narode (s pravom) promatraju s visoka. Uz šijitsko-sunitsku razdjelnicu, neprijateljstva nisu iznenađenje.

Prapozornica današnjih sukoba Veliki Horasan (Horasan-e Bozorg) povijesna je regija koja se proteže preko sjeveroistočnog Irana, sjevernog Afganistana, zapadnog Tadžikistana te južnih dijelova Turkmenistana i Uzbekistana, a migracijom proto-arijanskih naroda i Baludža protegnula se do današnjeg zapadnog Pakistana. Prostor je mijenjao vladara, a engleska kolonijalna uprava povukla je ne baš pravedne administrativne granice koje su jedan od povoda razmirica i danas.

Separatističke militantne grupe operiraju s obje strane iransko-pakistanske granice i ranije su preuzele odgovornost za napade na iranske ciljeve. Njihov krajnji cilj je nezavisnost iranske provincije Sistan i Baludžistan kroz ponovnu uspostavu Velikog Horasana. Financiraju se uglavnom proizvodnjom i švercom heroina, od čega se Irancima s pravom diže kosa na glavi. Velike količine baš tog heroina dolaze u EU preko migrantskih ruta.

- Obje nacije dugo su se borile protiv militanata u nemirnoj regiji Baloch duž granice. Postojanje zajedničkog separatističkog neprijatelja pak nije stvorilo savez. Razlog tomu je operacija CIA-e još 80-ih godina prošlog stoljeća. Suočeni s okupacijom Afganistana koju je proveo bivši SSSR, američki su obavještajci osmislili Talibane, tj. "Studente koji proučavaju Svetu knjigu". Putem Talibana koje su preko Pakistanske obavještajne službe ISI opremili i uvježbali, izbacili su Sovjete iz Afganistana – objašnjava neovisni analitičar i stručnjak za nacionalnu sigurnost Zoran Grgić

POVEZANI ČLANCI:

No čudovište je stvoreno i Talibani su nastavili svoje djelovanje dalje bez kontrole. Svjesni tog scenarija i upotrebe regije Baloch (Baludžistana) kao poligona za ubacivanje špijuna u Iran za potrebe svih, uključivo i zapadnih službi, Iranci pušu na hladno.
Pretpremijera je prema Iranu bila akcija Baludžistanskih militanata pod zapovjedništvom Jaish al-Adla. Izvedeni su napadi na policijske postaje u Sistanu i Baluchestanu, što je rezultiralo smrću 11 iranskih policajaca. Takvu uvredu nitko ne bi otrpio bez odgovora. Policijske postaje vjerojatno su al-Adlovoj ekipi smetale u švercu imigranata i heroina.

Nemiri počinje u utorak kada jer je Iran izveo napade i raketirao Baludžistan ubivši dvoje djece, prema pakistanskim izvorima. Iran tvrdi kako je “gađao samo iranske teroriste na tlu Pakistana” i da nijedan pakistanski državljanin nije bio na meti. I jedno i drugo je moguće jer je korištenje civila kao štita općeprihvaćena praksa u to dijelu svijeta. Sjetimo se samo kako je likvidiran Osama bin Laden. Pakistan je uzvratio dva dana kasnije, kako je rekao, serijom visoko koordiniranih i posebno ciljanih preciznih vojnih udara na nekoliko separatističkih skrovišta u Sistanu i Baludžistanu. Treba li reći, sve navedene pokrajine su u sastavu nekadašnjeg Velikog Horasana.

Najnoviji udari dolaze u trenutku kada iranski saveznici i proxy-serveri poput Hezbollaha, Hamasa i jemenskih Huta na Bliskom istoku (tj. takozvana "osovina otpora") pokreću napade na izraelske snage i njegove saveznike u kontekstu rata u Gazi, s opcijom proširenja na južni Libanon i zapadnu Obalu. Huti napadaju i svjetsko gospodarstvo blokiranjem plovnosti Crvenog mora te šalju "opomenu" Egiptu koji ubire pristojbe baš na tom plovnom putu.

- Iran u ovom trenutku nije spreman na potpuni sukob s Izraelom i NATO-om, ali pred domaćom javnošću mule na vlasti čuvaju politički obraz intervencijom u Baludžistanu. Prije eventualnog sukoba na zapadu Iran mora stabilizirati leđa na istoku zemlje i u tom svjetlu treba gledati ovaj događaj. Nemiri u svijetu bit će stalnica kojoj se treba prilagoditi. Žalosno je što su pojedini mediji, uključivši i u RH prikazivali ovo kao otvoreni sukob Irana i Pakistana, što je apsolutni nonsens - ističe Grgić.

Iščitavajući diplomatske note, treba primijetiti kako je pakistansko ministarstvo vanjskih poslova nazvalo Iran “bratskom zemljom” i naglasilo potrebu “nalaženja zajedničkih rješenja”. To je ponovio i iranski ministar vanjskih poslova, kada je ranije nazvao Pakistan “prijateljskom zemljom” i naglasilo kako su njihovi udari proporcionalni i usmjereni samo na militante.

>> VIDEO Britansko izvješće o brodu pogođenim projektilom istočno od jemenskog Adena

Ključne riječi

Komentara 7

ZA
zagabria5
17:17 18.01.2024.

Sistan, Baludžistan, uspostava Velikog Horasana... motaj kablove, nema dalje

DA
darko122
09:41 19.01.2024.

Nema tu puno filozofije, jednostavno . istok pakira zapadu konflikte da bi ih vojno razvukao i odvukao od njihovog djelovanja, e pa zapad počinje vračati istoku istom mjerom, tako da im saveznike zaposli kod svoje kuće, to če se dogoditi i Kini i Brazilu i Rusiji i Sjevernoj Koreji uskoro.

ŠA
Šašnik
20:30 18.01.2024.

Nema šanse da se taj sukob proširi

Važna obavijest
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.

Za komentiranje je potrebna prijava/registracija. Ako nemate korisnički račun, izaberite jedan od dva ponuđena načina i registrirajte se u par brzih koraka.

Želite prijaviti greške?

Još iz kategorije