Akademija pravnih znanosti Hrvatske, koja okuplja stotine doktora pravnih znanosti i najistaknutije pravne znanstvenike, dramatičnim apelom pod nazivom "Izjava o stanju pravnog sustava RH nakon ulaska u članstvo EU" obratila se Saboru, Predsjedniku RH, Vladi i sudbenoj vlasti te svim drugim odgovornim institucijama i pojedincima. Inzistiraju na provođenju temeljite analize stanja u hrvatskom pravnom sustavu te iznalaženju načina saniranja u Izjavi uočenih problema i poduzimanju potrebnih mjera za hitno i znatno unapređenje tog sustava, nužna poboljšanja u organizaciji pravosuđa i javne uprave, a sve radi zaštite prava i interesa građana i ostvarivanja načela vladavine prava.
Akademija u tom poslu nudi svoju pomoć, navodi se u Izjavi koju su potpisali predsjednik prof. emeritus. dr. sc. Željko Horvatić i predsjednik njezina znanstvenog vijeća prof. dr. sc. Ivan Koprić. Ovdje iznosimo sažetak Izjave:
1. Akademija, suprotno i ocjenama EU o zadovoljavajućem usklađivanju našeg pravnog sustava s europskim izvorima, smatra da to nije učinjeno na način kojim bi se osigurala pravna sigurnost i vladavina prava te stoga upozorava kako je nužno hitno djelovati kako bi se otklonili problemi koji zbog toga nastaju.
2. Redukcija pravne sigurnosti i poteškoće u ostvarivanju vladavine prava posljedica su, među ostalim, donošenja velikog broja zakona i drugih propisa po hitnom postupku, često kada to i nije bilo potrebno. Ustav, zakoni i drugi propisi prebrzo se mijenjaju, bez dovoljne stručne i javne rasprave i pripreme, što šteti pravnoj sigurnosti i predvidivosti kao temeljnim europskim pravnim načelima. Usklađivanje s europskom pravnom stečevinom nerijetko je korišteno, bez pravih argumenata, i kao izgovor za zadiranje u tzv. sistemsko zakonodavstvo (npr. kazneno, obiteljsko, upravno) i donošenje novih propisa čija je nedomišljenost, teorijska nedorađenost i praktična neprovedivost jedan od glavnih generatora krize hrvatskog pravnog sustava. Ta je kriza dovela i do značajnih financijskih gubitaka na svim razinama.
Akademija upozorava da znatan dio prava i propisa EU sada naša tijela javne vlasti i uprave moraju primijeniti bez prenošenja u naš sustav kroz implementacijske propise, ali to nije ostvareno na zadovoljavajućoj pravnosigurnosnoj razini. Akademija upozorava i na ozbiljne probleme s poštovanjem standarda ustavnosti i zakonitosti, međusobne neusklađenosti zakona i drugih propisa, pravnih praznina i konceptualnih nedosljednosti unatoč naporima svih triju vlasti da se u zakonodavnoj aktivnosti i primjeni propisa primjenjuju europski standardi.
3. Što se normativnog izričaja tiče, Akademija upozorava na pogreške koje nastaju zbog izravnog i nedovoljno stručno i jezično promišljenog preuzimanja normi iz drugih pravnih sustava, zbog čega je "nemali broj direktno prevedenih normi" glomazan, nejasan i nije izražen u duhu hrvatskoj jezika te stoga teško razumljiv, a ponekad i nerazumljiv. Upozorava se na osiromašenje stručnog, pravnog, ali i standardnog hrvatskog jezika do kojeg dolazi kroatiziranjem anglosaksonskog pravnog nazivlja. Pogrešno nazivlje ulazi u milijune sudskih odluka i akata upravnih tijela, a time i u standardni hrvatski jezik. Nemali je značaj i pogrešnih prijevoda pojmova kojima se mijenja pravni smisao autentičnog sadržaja.
4. Značajan broj važnih pravnih akata europske pravne stečevine još uvijek nije preveden iako je hrvatski jezik postao službenim jezikom EU. Zbog nerijetko zbunjujućih tumačenja odnosa izravnih propisa tijela EU i RH u praksi pravosudnih i upravnih tijela, javnost i Akademija opravdano uočavaju neujednačenu primjenu prava i pravnu nesigurnost kod građana što ima neprihvatljivo nepovoljni utjecaj na Ustavom zajamčenu vladavinu prava. Stoga je nužno bez odlaganja pristupiti sustavnoj i trajnoj (cjeloživotnoj) edukaciji zaposlenih u sudbenoj vlasti i upravnim tijelima u čemu vodeću ulogu mora imati hrvatska pravna znanost.
5. Normativnim promjenama izgubila se cjelina pravnog sustava u kojem je otežano snalaženje. Specijalisti se teško snalaze u svojim područjima, a nikako u drugim područjima, dok se oni na koje se pravna norma odnosi uopće ne mogu snaći bez pomoći specijalista za uža pravna područja. A pravna norma namijenjena je prije svih građanima, a ne samo pravnicima. U takvim uvjetima nije moguće objektivno procijeniti koje pravno sredstvo treba primijeniti radi ostvarenja ili zaštite nekog prava te u kom roku i s kakvim rezultatom će biti ostvareno, što je pogubno za pravnu sigurnost.
6. Akademija upozorava da pravo EU nisu samo temeljni ugovori i pravni izvori njenih tijela već i pravni sustavi svih njenih država članica, pa i RH. Međusobno usklađivanje ili "harmoniziranje" prava EU i prava RH i ostalih članica EU je kontinuirani proces s ciljem postizanja koherentnog, jasnog, zajedničkog i za sve države članice prihvatljivog sustava pravnih normi po kojima se odvija svakodnevni život u svakoj državi članici EU i toj zajednici država članica. Radi se o tomu da najbolji dijelovi izvora prava EU i njezinih članica postanu zajednička pravna stečevina.
Kod nas pravna sigurnost nije ugrozena kad nikada nije ni postojala