U jeku velikih rasprava o stanju hrvatskog pravosuđa, o topničkim dnevnicima, proračunskom deficitu ili borbi protiv korupcije, dakle o svemu što trenutačno Hrvatsku usporava u pristupanju EU, odvija se još jedna borba.
"Divlja" polja prema BiH
U službenom Bruxellesu shvatili su, na svoje veliko iznenađenje, da s ulaskom Hrvatske, EU dobiva i – mine. Za Europljane ovo je poput priče s drugog planeta, jer u EU rata nije bilo već 65 godina i minski sumnjiva područja odavno su nestala. Osim Danske, naglašavaju stidljivo u uredu potpredsjednice Vlade Đurđe Adlešič, koja jedina još ima manja područja pod minama. I traži pomoć u razminiranju – od Hrvatske.
Premda je od početka 1999., od kada Hrvatski centar za razminiranje (HCR) vodi evidenciju, RH razminirala čak 5093 četvornih km (skoro desetina površine države), minski je sumnjivo još 887 četvornih kilometara. No, Bruxelles može smetati što su i dalje minski sumnjivi neki granični prostori. Riječ je o 70,1 km2 graničnog područja dubine jednog kilometra. Pod minama su još neki dijelovi hrvatskih granica prema BiH (55,1 km2), Mađarskoj (9,7 km2), Srbiji (3,3 km2) i Crnoj Gori (2,0 km2). Najsporije se razminira dio granica prema BiH, jer su tamo mine postavljane na "najdivljiji" način.
Ne postoje precizne karte minskih područja, mine su tamo postavljali svi, bez reda. Za razliku od ostalih graničnih područja, za koje postoje znatno preciznije karte. Najnesretnija je zbog dijela svoga graničnog područja pod minama Mađarska. Strpljivo su čekali desetak godina, no sada, kažu u Vladi RH, Mađari jače prigovaraju. Žele i pomoći, jer su svjesni koliko novca Hrvatsku stoji razminiranje. Međutim, EU gotovo da i nije predvidjela taj problem, pa treba pronaći načina kako iz drugih fondova slične namjene preliti nešto potrebnog novca Hrvatskoj. Stoga Hrvatska i Mađarska, putem lokalnih vlasti u obje Baranje, kroz turističko-ekološke zajedničke programe namjeravaju progurati i potrebu za razminiravanjem.
Odobri li EU ovakve zajedničke baranjske programe, u troškovniku će se pronaći mjesta i za razminiranje. Pogleda li se karta Hrvatskog centra za razminiranje, vidi se kako je ustvari cijeli prostor Baranje, uz tok Drave, minski sumnjiv. Prema Srbiji riječ je pak o dijelovima granice kod Spačve i nekih srijemskih sela. Čak osam hrvatskih županija ima pak minski sumnjiva područja prema BiH. Najveći problem imaju u Sisačko-moslavačkoj županiji (25,9 km2) i Ličko-senjskoj (13,5 km2). Prema Crnoj Gori najmanje je nerazminiranoga graničnog prostora (2 km2). Riječ je o malim prometnicama u konavoskim brdima. Za 2010. planira se korištenje sredstava Europske komisije, iz Krosborder programa RH-CG, kojom će se razminirati dio površina uz tu graničnu crtu u Konavlima. U blizini se nalazi i pronađeni podvodni eksploziv, pa će i njega ukloniti.
Svjetski kompetentni
U uredu potpredsjednice Vlade Đ. Adlešič navode kako nastoje putem odbora Parlamenta EU i Europske komisije osigurati potreban novac. Istodobno, Hrvatska uvjerava EU kako ćemo, bez obzira na mine, s uspjehom obaviti svoje obveze u primjeni schengenskih standarda. Nadzor državne granice nije problem, jer se minski sumnjiva područja nadziru drugim tehnologijama. S obzirom na to da se RH već 15 godina sustavno bavi razminiranjem, naša je zemlja postala jedna od svjetski najkompetentnijih u rješavanju minskih problema.
Na nedavno održanom međunarodnom savjetovanju u Šibeniku deseci zemalja poslali su svoje stručnjake. Hrvatska je među najboljim svjetskim proizvođačima protuminske opreme, robotiziranih strojeva za razminiranje (izvozi se i u SAD), a hrvatski Klaster proizvođača nudi i know-how, ljude, opremu, trenirane pse. Nije šala, ovaj biznis mogao bi postati uskoro i jaki hrvatski izvozni brend. U ovom trenutku 10 zemalja svijeta traži razne načine hrvatske pomoći u rješavanju njihovih problema s minama.
To su Irak (nadzor, kontrola kvalitete razminiranja, strojevi), Azerbajdžan (razvoj opreme i strojevi), Egipat (definiranje i redukcija minski sumnjivih prostora), Gruzija (uspostava nacionalnog centra za razminiranje, oprema i strojevi), Ukrajina (pirotehnička oprema i strojevi), Jemen (nove metode razminiranja u pustinjskim područjima), Tadžikistan (oprema i strojevi), Libija (edukacija, oprema i strojevi), Šri Lanka (strojevi), Turska (zajedničko razminiranje).
Sa 1,1 mlrd. kn bez sumnjivih područja do 2019.
U Nacionalnom programu protuminskog djelovanja, koji je Sabor prihvatio 2009., piše da bi u potpunosti minski problem trebao biti riješen do 2019. U toku ove godine planirano je razminirati okućnice naseljenih kuća i infrastrukturne objekte. Do 2014. očistilo bi se sve poljoprivredne površine, oranice, najveći dio livada i pašnjaka koji su do rata bili u uporabi. Kao i sve šumske površine. Računa se da bi za sve to bilo potrebno izdvojiti još najmanje 1,1 milijardu kuna. Trenutačno je u Hrvatskoj minski sumnjivo još 887 km2. Godine 1999. situacija je bila mnogo gora – čak je 6000 četvornih km bilo pod minama.
Europa bi Hrvatsku bez mina ---koji će evropljanin sutra kad uđemo u eu kupovati minsko polje ,najbolje da prestanemo razminiravati imati ćemo više hrvatske za sebe!