Protiv Hrvatske i još 10 članica EU koje prema stavu Europske komisije nisu u nacionalna zakonodavstva u potpunosti implementirale obvezujuću Direktivu o ravnoteži između poslovnog i privatnog života EK nastavlja postupak zbog povrede prava. U Direktivi o ravnoteži između poslovnog i privatnog života utvrđuju se minimalni standardi kao što su očinski i roditeljski dopust te dopust od pet radnih dana godišnje za radnike koji pružaju skrb ili potporu članu obitelji u zajedničkom kućanstvu zbog ozbiljnog zdravstvenog razloga. Također, prema toj Direktivi u članicama EU osigurano je pravo da roditelji mogu tražiti fleksibilno i skraćeno radno vrijeme te fleksibilnost na radnom mjestu minimalno do djetetove 8. godine.
Pravo na skraćeno radno vrijeme
Cilj je Direktive poboljšati ravnotežu između poslovnog i privatnog života te roditeljima i radnicima koji pružaju skrb članovima obitelji omogućiti da se lakše nose sa svojim odgovornostima. Direktiva je donesena 2019., a članice EU morale su je do 2. kolovoza 2022. prenijeti u nacionalno pravo. Komisija je 21. rujna 2022. uputila službenu opomenu 19 članica zbog neobavješćivanja o mjerama za prenošenje Direktive u nacionalno pravo. Nakon analize njihovih odgovora, Komisija je utvrdila da Direktiva još nije u potpunosti prenesena u 11 država članica te je odlučila poduzeti idući korak u postupcima zbog povrede prava i uputiti obrazloženo mišljenje Belgiji, Češkoj, Irskoj, Grčkoj, Španjolskoj, Francuskoj, Hrvatskoj, Cipru, Luksemburgu, Austriji i Sloveniji. Te države imaju dva mjeseca da poduzmu mjere za usklađivanje s obrazloženim mišljenjem.
U protivnom Komisija može Sudu EU uputiti predmete protiv njih. U Hrvatskoj je lani izmjenama Zakona o rodiljnim i roditeljskim potporama uveden očinski dopust od 10 radnih dana za jedno dijete odnosno 15 u slučaju rođenja blizanaca, trojki... To pravo se može koristiti do navršenih šest mjeseci djetetova života. Također, prema Direktivi svaki otac ima pravo na četiri mjeseca roditeljskog dopusta od kojih su dva neprenosiva na majku. To smo pravo uveli i prije, no problem je što su hrvatski muškarci koji žele ići na roditeljski dopust rijetkost. U izmijenjeni Zakon o radu krajem 2022. unesena su i druga prava iz Direktive. Među njima je i pravo radnika koji radi u prostoru poslodavca da može zatražiti od poslodavca izmjenu ugovora o radu i rad na izdvojenom mjestu rada zbog roditeljskih obveza prema djeci do osme godine života te da radnik s djetetom do osam godina može na određeno razdoblje zatražiti skraćeno radno vrijeme, odnosno promjenu ili prilagodbu rasporeda radnog vremena.
Inače, u nekim zemljama EU je i prije Direktive omogućeno roditeljima maloljetne djece, a ne samo djece do osam godina, skraćeno radno vrijeme ili su mogli, ako žele, raditi samo dva dana u tjednu uz izdašne porezne povlastice. Radnik ima pravo i na neplaćeni dopust od 5 radnih dana godišnje ako pruža skrb ili potporu članu obitelji u kućanstvu zbog ozbiljnog zdravstvenog razloga te pravo na odsutnost s posla dan u godini zbog osobito važnog i hitnog obiteljskog razloga. No pitanje je koja još prava u slučaju Hrvatske EK drži nepotpunim unošenjem u nacionalno pravo.
Sve smo napravili
Iz Ministarstva rada odgovorili su nam da su izmjenama i dopunama ZOR-am koje su stupile na snagu 1. siječnja 2023. u potpunosti prenijeli zahtjeve Direktive EP-a i Vijeća od 20. lipnja 2019. o ravnoteži između poslovnog i privatnog života roditelja i pružatelja skrbi te će u predviđenom roku pisanim putem obavijestiti EK o sadržaju odredbi za koje je sporno jesu li u potpunosti usklađene. Vjeruju da će se pojašnjenjem otkloniti nedoumice oko moguće neusklađenosti te da neće biti potrebe za daljnjim koracima EK prema Hrvatskoj. Ističu da je našim zakonodavstvom propisana dodatna zaštita roditelja s djetetom do osam godina života koji uz radnike koji koriste prava prema posebnom propisu o rodiljnim i roditeljskim potporama, bez njihove pisane suglasnosti ne može raditi u nejednakom rasporedu radnog vremena te preraspodjeli radnog vremena, niti im poslodavac bez njihove pisane suglasnosti može naložiti prekovremeni rad. U postupku izrade i donošenja ZOR-a prenesene su dvije nove europske direktive, te su ujedno provedene i mjere preuzete Nacionalnim planom oporavka i otpornosti.
VIDEO: Milanović: Koliko često ti ljudi razgovaraju? Ajde sad realno...
Danas vlasti tjeraju radnika da ne radi a to sve prebaciju na teret poslodavaca koji su na rubu. Sve neka prava a produktivnost u qurzu. Kome trebaju takvi radnici koji ništa ne rade a uglavnom su danas svi takvi.