Ne dogovore li se sljedeći tjedan države članice Europske unije, predstavljene u Vijeću EU, s Europskim parlamentom o europskome proračunu za 2011. godinu, EU će upasti i u proračunsku krizu. Izostanak sporazuma u trećoj pregovaračkoj rundi, nakon propasti druge runde u noći na petak, doveo bi do toga da se u bruxellesku blagajnu u 2011. slijeva jednako novca koliko i u ovoj godini, i to po jedna njegova dvanaestina mjesec po mjesec.
- To bi onemogućilo ostvarenje novih obveza koje proizlaze iz Lisabonskoga ugovora, npr. uspostavu Europske službe za vanjsko djelovanje (europske diplomacije) - upozorio je u petak novinare u Bruxellesu europski povjerenik za novčarsko programiranje i za proračun Janusz Lewandowski.
No, žrtava bi, dodao je, bilo na sve strane: ne bi se u bruxelleskoj blagajni našlo dovoljno novca ni za kohezijske fondove niti za fond za seoski razvoj, a ne bi se čime imalo uspostaviti ni na listopadskome summitu EU dogovorene agencije za novčarski nadzor, kojima je cilj spriječiti ponavljanje novčarskih i gospodarskih kriza. Patili bi i projekti poput europskoga sustava satelitskoga navođenja “Galileo” i pokusnoga fuzijskoga reaktora ITER.
Da se sve te obveze ostvare, europski bi proračun u 2011. morao narasti za 5,9 posto, na 126,5 milijarda eura, smatraju europarlamentarci, kojima je Lisabonski ugovor sada pružio prvu priliku da suodlučuju o proračunu. S tim bi povećanjem u bruxelleskoj blagajni i u 2011. bilo 1.04 posto BDP-a EU 27, koliko i ove godine. No, na listopadskome summitu britanski premijer David Cameron dobio je potporu Njemačke, Francuske, Nizozemske, Švedske, Češke, Danske, Austrije, Finske, Slovenije i Estonije da se povećanje proračuna ograniči na 2,9 posto.
Europarlamentarci su u petak predložili dvije kompromisne mogućnosti – bilo povećanje proračuna u 2011. za 4,6 posto, bilo za 2,9 posto, ali uz pristanak Vijeća EU da se po isteku ovoga proračunskoga sedmogodišta, nakon 2013., bruxelleska blagajna ne puni više samo iz proračuna država članica, nego i iz vlastitih izvora, tj. iz “europskoga” poreza na dodanu vrijednost. Još nenavikle na jaču EP-ovu ulogu, države članice oba su prijedloga odbile.
No, EP neće popustiti. Nastavak okršaja slijedi u ponedjeljak.
Samo za primjer.......Privredna situacija u Spanjolskoj je ustvari losija od one u Grckoj. Spanjolska nezaposlenost je preko 20 % a to je oko 4.6 milijuna ljudi. Preko 1.6 milijuna je neprodanih biznisa i domova a to 6 x vise popo glavi nego u USA. Zajednicki osobni i drzavni dug dosegao je 270 % GDP. U Portugalu je to 331 % dok je to u Grckoj SAMO 224 %. U iducoj godini u domovini pripremite se za veliki gubitak radnih mjesta,za povecu inflaciju i vjerovatno smanjenje vrijednosti kune......Nece vam bito lako u iduce 3-4 godine.... Pogledajte PAZLJIVO previranja u saboru,moralo bi vam biti jasno da se NESTO iz brda valja