– Uloga dimnjačara danas je vrlo važna, kako u zaštiti okoliša i prevenciji, tako i u očuvanju ljudskih života. Njihov posao nije samo čistiti čađu iz dimnjaka, već puno širi – istaknuo je Zdravko Šenjug, predsjednik Hrvatske dimnjačarske udruge na trećoj konferenciji dimnjačara Hrvatske, održanoj u hotelu Matije Gupca u Stubičkim Toplicama.
Zanimanje distributera
Ovogodišnja je konferencija okupila 140 sudionika, od čega su polovica bili dimnjačari, a ostali su bili gosti, poput predstavnika distributera plina, proizvođača dimnjaka i drugi. Bili su tu i predstavnici dimnjačarskih udruga iz Njemačke, Slovenije, Bosne i Hercegovine i Srbije, te Austrijanac Michael Verderber, inače dopredsjednik Europskog udruženja dimnjačara.
– Želimo upozoriti na činjenicu da su propisi koji vladaju u Europi pred našim pragom, a dodatni je problem što se i mnogi naši propisi koji su dobri ne primjenjuju. Poseban je problem nedostatak sankcija za kršenje propisa o sigurnosti dimnjaka. Dimnjačarstvo je godinama bilo zapušteno, nije se sustavno obnavljala tehnička razina dimnjaka. Naših 50-60 posto dimnjaka ne zadovoljava čak ni naše standarde, a do 70 posto njih kad je riječ o plinskim dimnjacima. Onda se čudimo kada svako malo čitamo o trovanjima i gušenjima – kaže Zdravko Šagud. Nove tehnologije donose nove opasnosti. Tako se danas više ne stradava od začepljenih i onečišćenih dimnjaka, već od velikih napa i sličnih ventilatora koji povuku monoksid u prostor, kao i zbog PVC-stolarije. Naime, dok su stare stolarije propuštale zrak, nove dobro dihtaju, ali je to i opasnost kod starijih plinskih bojlera, jer se u nedostatku cirkulacije zraka stvara vakuum i monoksid umjesto da bude povučen kroz dimnjak ostaje u prostoru.
Ipak više učenika
No, mjesto gdje se vidi velik napredak jest školovanje za dimnjačara. Desetak godina nije bilo zainteresiranih, kada se prije šest, sedam godina upisao jedan učenik za zanimanje dimnjačar bio je medijska zvijezda. Prije nekoliko godina stanje se osjetno promijenilo nabolje i danas se za dimnjačara u Zagrebu školuje 25 učenika. Inače, općine i gradovi daju koncesiju za obavljanje dimnjačarskih poslova, a u tim se koncesijama propisuje uvjeti i načina obavljanja dimnjačarskog posla i cjenik.
Kako doznajemo od Milana Kebeta, komunalnog refenta u Donjoj Stubici, za područje ovoga grada također su koncesijom utvrđene obveze i prava dimnjačara. Dimnjaci koji se ne koriste moraju se kontrolirati jednom u dvije godine, dimnjaci na kruta goriva najmanje jednom godišnje, a plinski dimnjaci dva puta godišnje. Dimnjačar dolazi i na poziv građana. Inače, i na ovoj je konferenciji rečeno kako dimnjačar spada u komunalnu službu koja je jedna od rijetkih koja ima pravo ući u stan bez sudskog naloga jer je riječ o očuvanju života i imovine. Stoga je rečeno kako je najbolje pustiti dimnjačara da radi svoj posao.
