Mogao sam ili ne pisati zakon ili ne obnavljati zgradu - da bi i jedno i drugo bilo pomalo suludo, objašnjava nam državni tajnik u Ministarstvu graditeljstva Željko Uhlir. Njegovi su sustanari u Kačićevoj 6, naravno, skupa s njim, za popravke štete od potresa iskoristili 102,6 tisuće kuna državne pomoći, a digli su i kredit od 1,7 milijuna kuna za konstrukcijsku sanaciju zgrade. U nekretnini u kojoj je predsjednik zagrebačkog HNS-a vlasnik tri stana i suvlasnik podruma, a sin mu ima još jedan stan te otac podrum, računaju na refundaciju dijela novca.
- Radimo sami s kreditom i pričuva je dignuta na 17 kuna po četvornome metru. Krenuli smo s radovima na konstrukcijskoj obnovi u rujnu. Zgrada je imala velika oštećenja. Sva sreća da smo kritične točke ojačali prije drugog većeg potresa... Računamo na refundaciju prema Zakonu o obnovi, tako da će taj financijski pritisak biti relativno kratko. Ali stanje zgrade nije dopuštalo čekanje - objasnio je na društvenim mrežama Željko Uhlir stanje sa svojim domom, dok su iz Fonda za obnovu kazali kako se zahtjev te zgrade neće tretirati prioritetno ni na koji način, već jednako sa svima ostalima.
Ništa drugo Uhlir ni ne očekuje, a na pitanje je li sukob interesa što je pisao zakon po kojem obnavlja stanove, kaže kako svi sukreatori dokumenta imaju nekretnine.
- Nema tu zaista ništa sporno i nadam se da će sve skupa biti samo današnja vijest - kaže Uhlir, koji će za prvi stan dobiti 80 posto subvencije od države i Grada, a za svaki sljedeći 50 posto. Tako stoji u zakonu. Da je upravo to malo sporno, ističe Marija Selak Raspudić iz Mosta, koja kaže da se upravo o članku pet raspravljalo kao nelogičnim jer ako se već za prvu nekretninu dobije subvencija od 80 posto, a za drugu 50, onda bi sa svakom sljedećom postotak trebao padati.
- Na to smo i u raspravama upozoravali, pogotovo kad je uveden socijalni kriterij prema kojem neki neće morati uopće plaćati obnovu. Jasno je da ima državnih dužnosnika kojima je u interesu da im se obnova i petog stana sufinancira s 50 posto, ali pitanje je je li to baš fer - kaže Marija Selak Raspudić, dodajući da je u prvim nacrtima Zakona o obnovi napisano da se sufinancira obnova samo prve nekretnine. To se kasnije mijenjalo.
- To su bili tek početni nacrti koji su tek išli na stručne savjete. Kad je zakon išao u Sabor na usvajanje, sva sufinanciranja bila su navedena - kaže nam Željko Uhlir, koji nam je i pojasnio kako će subvencije izgledati kad je riječ o stambenoj zgradi. Jer, prema zakonu, za novac ne aplicira svaki stan pojedinačno, već čitava zgrada.
- Zgrada će dobiti 80 posto subvencije. Zamislimo da ona ima sto jedinica i da krećemo od pretpostavke da će svatko svoj stan platiti 20 posto. Ako je u zgradi netko oslobođen plaćanja obnove, to ne znači da će netko drugi platiti više. Svatko participira koliko je određeno zakonom, zato i postoji ta veća količina papirologije s kojom se borimo - pojasnio nam je Uhlir.
>> VEČERNJI TV Tomašević: Poslijeratna obnova nije pitanje samo korupcije nego i ljudskih života
Po Selakici je trebalo onda donesti zakon gdje politicarima i saborskim zastupnicima nesmije se fimamcirati obnova ako su stradali u potresu .Ako je od mosta stvarno jeprevise