– Pripreme za uvođenje fiskalne blagajne trajat će najmanje godinu dana, a njihovu primjenu ne treba očekivati prije 2013. – kaže potpredsjednik Vlade Branko Grčić, koji je najavio da će Hrvatska slijediti put Slovenije, BiH, Srbije, Italije, Švedske i Bugarske koje su u bitki protiv sive ekonomije uvele fiskalne blagajne.
Riječ je o zatvorenom, kodiranom sustavu koji omogućuje bilježenje ukupnog prometa i prometa po poreznim stopama. Blagajne mogu otvarati samo ovlašteni poreznici, a podaci iz svih blagajni šalju se u jedinstvenu bazu podataka u Poreznu upravu.
>> Kako funkcionira fiskalna blagajna
Kompliciran i skup projekt
Slovenci će takve blagajne uvesti potkraj ove godine, što će državu stajati oko 11 milijuna eura.
– To je kompliciran i skup projekt, koji će biti dio reformskog paketa. Tek treba raspraviti hoće li se fiskalne blagajne postaviti na svako prodajno mjesto ili će se raditi selekcija, kao i to koga će obuhvatiti. Slažem se da postoje instrumenti za kontrolu porezne utaje, njima ćemo se koristiti, ali sad su stvorene takve tehnološke pretpostavke da se počne i s uvođenjem fiskalne blagajne – ističe Grčić.
Uz fiskalne blagajne, ove će se godine raditi i registar svih socijalnih naknada, a ta dva projekta trebala bi biti dio šireg reformskog paketa koji će tek u srednjem roku dati fiskalne učinke. Svjetska banka procjenjuje da Hrvatska godišnje izgubi oko osam posto BDP-a ili oko 28 milijardi kuna zbog sive ekonomije, pa je to prostor za prihode na kojem treba intenzivno raditi.
Porezna stručnjakinja RIF-a Marija Zuber kaže da je evidentno da raste udio sive ekonomije i poreznih utaja, pa bi fiskalne blagajne bile od pomoći kad bi se propisi dosljedno primjenjivali.
– Puno je primjera da neki instituti i postupci u drugim zemljama daju sjajne rezultate, a kod nas ne – upozorava M. Zuber.
Ideja je u redu i za nevladina aktivista Marka Rakara, ali i on upozorava da fiskalna blagajna može biti učinkovita jedino kad se izdaju fakture.
– Što će biti u situaciji kada faktura nema. U nekim uslugama, poput odvjetničkih, na primjer, kontrola je puno teža jer se dogovori odvijaju u četiri oka i među četiri zida. Slično je i s nekim obrtima i majstorskim uslugama. U Institutu za javne financije upozoravaju da se najveće utaje kriju u sektoru intelektualnih usluga jer je ugostiteljstvo donekle pod kontrolom.
Ugostitelji: Uvjet niži PDV
Miroslav Folnegović Hulec, predsjednik udruženja ugostitelja pri HGK, kaže da nema ništa protiv fiskalnih blagajni ako se one budu kombinirale s nižom stopom PDV-a.
– Smanjenje PDV-a na turističke i ugostiteljske usluge dobar je potez, zdušno podržavam ministra Ostojića u tom planu, a sigurno je da bi trebalo uvesti kontrolu i u poslovanje ugostitelja pa bi se kombinacijom tih dviju mjere mogli postići dobri rezultati – kaže Folnegović Hulec.
teško je Hrvatima odrediti njemački model štednje i kontrole,ali ipak je to pohvalni pokušaj.....