Nakon što su hrvatski birači sedmi put izabrali predsjednika Republike Hrvatske, Zorana Milanovića, do službene inauguracije proteći će najmanje mjesec dana. Možemo pretpostaviti da će se inauguracija na Trgu svetog Marka zbiti u razdoblju od 1. do 10. veljače ako ne bude nekih nesporazuma kao što ih je bilo prije pet godina kada je inauguracija malo kasnila. Tih četiri do pet tjedana, od objavljivanja rezultata drugog kruga izbora do inauguracije, pobjednik predsjedničkih izbora iskoristit će za konzultacije i sastavljanje svog tima savjetnika. Savjetnički tim, naime, u pravilu biva mijenjan i ako predsjednik nastavlja drugi mandat, jer neki savjetnici žele drugu karijeru, a i čelna osoba na Pantovčaku želi svježe “krvi”, pa dolazi do promjene savjetničkog tima. Sada, kada je predsjednik novi, ima veći zadatak, no mjesec dana obično je dovoljno da se oformi tim od pet do deset najvažnijih prvih suradnika.
Tempo političkih konzultacija
No, primarni zadatak pobjednika ipak je dogovor o odnosima s aktualnim premijerom hrvatske Vlade jer, i kada su premijer i predsjednik pripadali istom svjetonazorskom krugu, kao što pokazuje dosadašnje iskustvo, uvijek dolazi do svojevrsne kohabitacije. Kako su sada svjetonazorske opcije dva politička brda različite, doći će do “prave” kohabitacije. Predsjednik RH osoba je s najvećim izbornim legitimitetom u Hrvatskoj jer ta funkcija u pravilu počiva na više od milijun glasova potpore na izborima. Iz tog legitimiteta, opet u pravilu, čelnici Pantovčaka potom crpe svoju snagu, a i konkurenciju su premijeru koji ipak ima najvišu izvršnu i političku moć u državi.
Dragan Bagić i Božo Skoko: Dobar dio Milanovićevih glasača o njemu je prije tri-četiri godine govorio sve najgore
Vrlo brzo vidjet ćemo hoće li odnosi dvaju politički najznačajnijih političkih brda u Hrvatskoj, Pantovčaka i Banskih dvora, biti tečni ili uzburkani. Vrijeme za uspostavu sklada ili pak “pripetavanja” dolazi brzo jer je pred novim liderom na Pantovčaku sudjelovanje u donošenju konkretnih odluka koje se tiču poslova iz domene i ovlasti te funkcije, posebno što se tiče obrane i nacionalne sigurnosti. Prvu takvu treba donijeti već tijekom veljače. Naime, 1. ožujka rok je do kojeg se predsjednik i premijer moraju zajednički složiti oko postavljanja novog načelnika Glavnog stožera Oružanih snaga RH jer, konkretno, general zbora Mirko Šundov napušta tu funkciju i odlazi u mirovinu.
Teoretski, nasljednik Mirka Šundova već je mogao biti određen, no korektno je, s obzirom na održavanje predsjedničkih izbora, da se politika i struka ne usuglašavaju uoči samih izbora. Kako se može čuti, već postoje dva kandidata za tu najvažniju zapovjednu funkciju (nakon vrhovnog zapovjednika), no tek nakon inauguracije bit će jasno kotiraju li ta dva imena i dalje kao glavni kandidati. Ili će Milanović imati neku novu “ideju”.
Kada taj posao bude obavljen, dva mjeseca poslije, u prvom tjednu svibnja šefovi dvaju političkih brda imat će drugi veliki dogovor ili “pripetavanje”, oko funkcije ravnatelja Sigurnosno-obavještajne službe (SOA) jer aktualnom Danielu Markiću 5. svibnja istječe mandat. S obzirom na to da je Markić prije pet godina u turbulentnoj atmosferi postavljen kao vjerojatno kompromisni odabir između Kolinde Grabar-Kitarović i tadašnjeg premijera Tihomira Oreškovića, a kako je tijekom predizborne kampanje rad SOA-e postao vruća izborna tema oko koje su se sporili finalisti izbora, očito je da to postavljanje sigurno neće biti tek formalni posao, nego i politički. U igri će biti i produženje mandata Markiću, ali moguće su i druge opcije.
Na samom početku predsjedničkog mandata, ako se poštuje svojevrsna tradicija, trebao bi uslijediti i prvi vanjskopolitički potez i posjet, a to je uvijek bio posjet susjednoj Bosni i Hercegovini kao znak iskazivanja potpore tamošnjim Hrvatima. Tu primarnu vanjskopolitičku orijentaciju isto tako, u pravilu, sada baštine svi hrvatski predsjednici. Jedino što će ovaj posjet otežavati činjenica da hrvatska politika dovodi u pitanje legitimitet hrvatskog predstavnika u zajedničkom predsjedništvu Željka Komšića.
Vjerojatno najvažniji posao lidera Pantovčaka očekuje u drugoj polovici 2020. kada zemlju očekuje najvažniji politički događaj godine, a to su parlamentarni izbori.
Pobjednički govor Zorana Milanovića
Već od 2015. do 2017. dvaput se u tom smislu potvrdila važnost predsjedničke funkcije jer se s Pantovčaka određuje i tempo političkih konzultacija, pa se čak može utjecati i na slijed političkih zbivanja i pregovora oko sastavljanja nove hrvatske Vlade. Tu će predsjednik RH zacijelo i 2020. morati odigrati ozbiljnu, na Ustavu temeljenu ulogu svojevrsnog nadzornika i koordinatora kompliciranog procesa određivanja mandatara. Slijedom aktualne političke situacije u zemlji, jasno je da nijedna od glavnih političkih opcija u državi, a to su HDZ i SDP, više ne može sama steći uvjete za samostalno prikupljanje potrebnih 76 glasova, što je minimum potreban da bi od Pantovčaka dobila pravo pokušati u Saboru sastaviti većinu za svoju vladu. Ako su konzultacije, pogotovo one iz 2015. bile dramatične, jer je prvo izgledalo da su se dogovorili Zoran Milanović ispred SDP-a i Božo Petrov, lider Mosta, a potom je došlo do preokreta i koalicije Petrova i HDZ-a, može se očekivati da će takve konzultacije na Pantovčaku 2020. biti jednako dramatične, ako ne i dramatičnije.
Politička zbrka i neizvjesnost 2015. trajala je 40-ak dana, što je rezultiralo kompromisom oko dovođenja za premijera Tihomira Oreškovića. U tom razdoblju, jer je postojala i takva mogućnost, predsjednica je oformila i svoju takozvanu tehničku vladu i postojala je mogućnost da ona preuzme upravljanje zemljom do organiziranja novih parlamentarnih izbora. To se ipak nije dogodilo.
Sukob oko eskadrile?
U svakom slučaju, valja očekivati da će se Milanović politički dokazati i “iskaliti” upravo na procesu koji će uslijediti nakon parlamentarnih izbora i tijekom bitke u kojoj će glavni politički protagonisti pokušavati oformiti svoju vladajuću većinu u Hrvatskom saboru. S obzirom na to da će početak mandata predsjednika biti obilježen i odgovornim zadatkom Hrvatske koja predsjedava Vijećem Europe do 1. srpnja, vjerojatno će eventualni tonovi mogućih sporenja između Pantovčaka i Banskih dvora u tom vremenu biti stišani. Ostaje još jedan važan predsjednički zadatak, u kojemu će se tražiti mišljenje i bez čijeg pristanka neće biti realizacije, a to je sudjelovanje u dogovoru i ugovaranju nabave borbene eskadrile za HRZ, a tu, nakon izbora Milanovića, valja očekivati “sukob mišljenja”.
Na zamolbu Škore, a na zadovoljstvo druga Zoke i SDP-enjara na Pantovcak ce se vratiti bista druga Tita!! Naravno da ce mu to Zoka iz zahvalnosti uciniti!!