Od austro-ugarske bolnice paviljonskog tipa, novo urbanističko rješenje KBC Sestre milosrdnice pretvorit će u sljedećih deset godina u suvremenu bolnicu 21. stoljeća. Nova zgrada Banke tkiva, kompletna obnova što znači faktički rušenje najderutnijih dviju zgrada iza kapelice (oftalmologija i dermatologija) te dogradnja postojećih klinika, zatim izgradnja garaže s tisuću parkirnih mjesta uz pomicanje glavnog kolnog ulaza sjevernije kako bi se rasteretila Vinogradska te kasnija gradnja potpuno novog kompleksa i novih i suvremenih bolničkih sadržaja, ključni su dijelovi budućeg širenja i urbanističkog planiranja KBCSM. Obnova, rekonstrukcije i širenje planira se kroz tri osnovne faze u periodu do deset godina.
- Prije svega se planira rušiti ili rekonstruirati dio postojećih, zapuštenih ili ruševnih objekata, te potresno obnoviti šest zgrada. Takve intervencije osiguravaju obnovu i moderniziranje dijela postojećeg fonda zgrada, odnosno oslobađanje zauzetog prostora za gradnju potpuno novih i suvremenih bolničkih sadržaja, a ne gradnju na zelenim površinama. Prema postojećem GUP-u Grada Zagreba unutar kompleksa moguće je izgraditi još cca 22.000 četvornih metara, međutim, ne želimo betonirati područje. Šuma na brijegu neće se dirati, garaža će biti dijelom ukopana – otkriva nam ravnatelj prof. Davor Vagić.
Prvi je korak obnova zgrada oštećenih u potresu. S Ministarstvom zdravstva sklopljeni su ugovori o dodjeli bespovratnih sredstava za šest objekata, s tim da se dio za konstrukcijsku obnovu financira iz Fonda solidarnosti EU s rokom za povlačenje do lipnja 2023., a dio cjelovite obnove s energetskom učinkovitošću iz Nacionalnog plana oporavka i otpornosti (NPOO). Obnova šest objekata KBC-a ugovorena je u ukupnoj vrijednosti od 438.745.625 kuna, a temeljem objavljenog postupka javne nabave za obnovu svih šest zgrada uz građevinske radove ugovorit će se i usluge projektiranja po sistemu "ključ u ruke". Odabir izvođača je idući tjedan. Radovi bi za prvih pet zgrada trebali biti završeni do kraja 2023., a za šestu do svibnja 2024. godine.
Za obnovu upravne zgrade namijenjeno je 37.833.750 kuna. Za Internu 2 predviđeno je 50.400.000 kuna, za Internu 3 - 41.065.000 kuna. Za obnovu zgrade 7 Kliničkog zavod za kemiju i endokrinologiju 84.708.750 kuna. Obnova Zgrade 4 - Klinike za očne bolesti i Klinike za kožne i spolne bolesti stajat će 138.652.500 kuna, a projekt obnove od potresa Zgrade 9 - Klinike za kirurgiju, 86.085.625 kuna.
Sljedeći korak je nastavak obnove i modernizacije dijela postojećih zgrada, odnosno djelomično rušenje i gradnju novih i suvremenih bolničkih sadržaja. Naime, višegodišnja je neplanska gradnja unutar kompleksa KBC-a izvorni urbanističko-arhitektonski koncept iz 1893. s centralnim dvorištem okruženim bolničkim paviljonima i povezanim natkrivenim pješačkim stazama učinila neprepoznatljivim.
- Bolnički kompleks se tokom godina širio potpuno neplanski, većina objekata građevinski i energetski je zastarjela, a posebno su od potresa oštećeni objekti projektirani i građeni u periodu 1890.-1910. godine i potrebna im je hitna sanacija. Urbanističko rješenje onemogućit će da se ubuduće gradi neplanski. Od ove se bolnice može napraviti moderna bolnica. Ljudi koji ovdje rade ulažu izuzetne napore i trude se, ali im moramo osigurati bar primjerene uvjete rada, kako bi i pacijenti imali primjerene uvjete liječenja – navodi ravnatelj Vagić.
Bolnički kompleks nije unutar zone zaštićene povijesne cjeline, a jedino je istočna fasada upravne zgrade zaštićeno kulturno dobro.
Promet oko bolnice loše je organiziran pa se kod glavnog kolnog ulaza iz Vinogradske ulice stvaraju čepovi. U bolnički se krug ulazi s više strana pa se i parkira gdje tko stigne. Nema pješačkih površina ni ikakvog javnog prostora za osoblje i pacijente, a dok planske procjene govore o oko tisuću potrebnih parkirnih mjesta, njih je trenutno tek oko 450.
Faza 1 predviđa početak gradnje Banke tkiva, nadogradnju Psihijatrije, Neurologije i Onkologije - Dnevne bolnice, te nadogradnju Klinike za očne bolesti i Klinike za kožne i spolne bolesti. To bi trebalo biti gotovo najkasnije do početka 2024. godine.
- Izgradnja zgrade Banke tkiva omogućit će značajno proširenje i unapređenje njezinih djelatnosti koje će obzirom na obim biti od koristi cijelom zdravstvenom sustavu Republike Hrvatske, čak i s mogućnošću 'izvoza' izvan njenih granica. Rekonstrukcija navedenih klinika i dnevnih bolnica omogućavaju povećanje standarda, povećan protok pacijenata, povećanje smještajnih jedinica i ubrzavanje dijagnostike – pojašnjavaju u Vinogradskoj.
U fazi 2 planira se nastavak gradnje Banke tkiva i njen završetak 2025. godine, nadogradnja Klinike za patologiju te izgradnja garaže s potrebnih tisuću mjesta, s tim da bi se glavni kolni ulaz premjestio sjevernije. Unutar kompleksa promet će biti jednosmjeran a samo bi se bolnička vozila mogla kretati između objekata i klinika.
U trećoj bi se fazi rušili neki dotrajali objekti i na njihovom mjestu bi se gradili novi i suvremeni bolnički sadržaji čija će se namjena definirati sukladno strategiji razvoja bolnice. Pojednostavljeno, treća je faza zapravo priprema za dalji razvoj KBC-a.
Bolnica je izvorno projektirana s dva odjela, internim i kirurškim, ali 1894. su dodani odjeli za kožne, očne bolesti i bolesti uha, grla i nosa s pratećim sadržajima. Širenje se 1904. nastavlja nadogradnjom paviljona za sifilitične bolesti, nove klinike za očne bolesti, dodaje se crkva na lokaciji na kojoj je i danas. Nadograđivalo se dalje, ali centralno dvorište ostaje netaknuto do 1930. kada se unutar njega gradi Zavod za radiologiju i onkologiju, a kompleks se počinje širiti dublje prema šumi na sjeverozapadu.
Desetak godina kasnije izvodi se tzv. Nova zgrada, danas središnji objekt kompleksa KBC-a Sestre milosrdnice, tada najsuvremenija bolnička građevina u Zagrebu, a u nju se smještaju neurologija i psihijatrija, Klinika za dječje bolesti, Klinika za otorinolaringologiju, Klinika za ženske bolesti i porodništvo, Klinika za urologiju i dr.
Bolnica se širi i nakon II. Svjetskog rata, u ciklusima različitih intenziteta, ali osnovna urbanistička ideja centralnog dvorišta okruženog paviljonima ostaje sačuvana do kraja 1970. kada dolazi do ubrzanog širenja različitih sadržaja na svim dijelovima kompleksa pa i čitavim dvorišnim dijelom. Današnje parkiralište gradi se 1980., slijedi Zavod za patologiju, nadograđuje se Zavod za kirurgiju, a posljedice nekontroliranog širenja bez sustavnog urbanističkog promišljanja i planiranja bolnice posljedično za sobom ostavlja kaotičnu gradnju kakva je i danas.