Dostave i dostave hrane, saloni ljepote, građevina, taksi prijevoz, restorani brze prehrane.... poslovi su koji su bili na meti združenih policijskih snaga, koje su provele višednevnu akciju čiji je cilj bio otkrivanje onih koji radnike tjeraju na prisilni rad. Akcija je, kako je priopćio Europol, provedena tijekom jednog tjedna u lipnju, na području cijele Europske unije, a koordinirala ju je Nizozemska. U toj akciji sudjelovala je i hrvatska policija. Tijekom akcije uhićena je 21 osoba, a identificirana je 261 žrtva prisilnog rada.
VEZANI ČLANCI:
Europol je priopćio da su akciju podupirali Eurojust, Frontex i Europska agencija za rad, a u njoj je sudjelovalo 27.000 službenika i policajaca koji su pretražili ukupno 11.360 lokacija u raznim privrednim sektorima i privrednim granama, poput gastronomije, poljoprivrede, industrije ljepote. Istražitelje je posebno zanimao rad državljana zemalja koje nisu u EU i izbjeglica, odnosno istraživali su tjera li se njih na prisilni rad. Stoga je tijekom tjedna u kojem je akcija trajala prekontrolirano 65.839 osoba i 22.958 automobila. Tijekom tih provjera identificirano je 57 osumnjičenika te je na kraju uhićena 21 osoba koja se sumnjiči da je na prisilni rad tjerala 261 osobu. Provjereno je i 70.661 dokumenta, jer se krijumčari ljudima često koriste lažnim dokumentima.
Zahvaljujući podacima koji su prikupljeni, pokrenuto je 86 novih istraga čiji je cilj identifikacija novih potencijalnih žrtva diljem EU. Utvrđeno je i da je tjeranje ljudi na prisilni rad povezano i s krijumčarenjem ljudi, odnosno da dio onih koji u potrazi za boljim životom ilegalno dolaze u EU završe kao prisilni radnici. Tim ljudima obično budu oduzeti dokumenti, žive u nemogućim uvjetima te ih se tjera da teško rade, za mali ili nikakav novac.
Tijekom akcije istražitelji su bili koncentrirani na djelatnosti koje zahtijevaju niskokvalificiranu radnu snagu. Europol pojašnjava da su zaposlenici koji rade u industrijama kao što su transport, logistika i građevinarstvo ranjiviji te da ih je lakše izrabljivati i tjerati na prisilni rad zbog više faktora jer rade neformalno, nestabilno i nedovoljno plaćene poslove. Osim toga, kada su im prava povrijeđena, nemaju baš mogućnosti da pravdu traže na sudu.
Tijekom združene akcije kontrolirani su uvjeti rada i u poslovima koji uključujući preradu hrane i mesa, zatim u restoranima, kontrolirane su tvrtke koje se bave dostavom hrane i dostavom općenito, transportom, poljoprivredom, rudarstvom... Osim što su se kontrolirali ljudi i poduzeća, kontrole su obavljane i na ključnim graničnim prijelazima, a istraživalo se i moguće iskorištavanje žena koje rade kao domaćice i njegovateljice.
Policije Belgije, Francuske, Njemačke, Nizozemske, Švedske i Ujedinjenog Kraljevstva istraživale su određeni lanac restorana, pa ih je diljem Europe istodobno kontrolirano 15. Neki od tih restorana odmah su zatvoreni, dok su nekima izrečene kazne na licu mjesta. Inspekcije provedene u indijskim restoranima u Amsterdamu, Haagu i Almereu rezultirale su identificiranjem najmanje pet neprijavljenih zaposlenika koji nisu imali ni radne dozvole. Radili su u lošim uvjetima, za premalu plaću i dulje od dopuštenog. Inače, tijekom ove združene operacije posebna pozornost posvećena je i krijumčarskim skupinama koje iskorištavaju rat u Ukrajini za svoje poslove jer ljudi koji zbog rata bježe iz Ukrajine posebno su ranjivi, napominje Europol.
