Hitne službe probijale su se u ponedjeljak kroz ruševine tražeći preživjele u Mayotteu, najsiromašnijem francuskom prekomorskom teritoriju, gdje se strahuje da su stotine ili čak tisuće poginule od siline najgoreg ciklona koji je pogodio otoke Indijskog oceana u gotovo jednom stoljeću. – Mislim da će sigurno biti nekoliko stotina, možda ćemo doći do tisuću, čak i nekoliko tisuća – rekao je prefekt Francois-Xavier Bieuville na lokalnom medijskom kanalu Mayotte La 1ere. Ciklon Chido opustošio je tijekom vikenda velike dijelove arhipelaga kod istočne Afrike s vjetrovima snažnijim od 200 km/h, uništavajući kuće po brdima i ostavljajući stanovnike bez telefonskih veza, struje i pitke vode.
Budući da su područja još uvijek nedostupna, vršitelj dužnosti francuskog ministra unutarnjih poslova Bruno Retailleau rekao je nakon dolaska u zonu katastrofe da će biti potrebni dani da se utvrdi puni razmjer štete i smrti. – Slike su apokaliptične. To je katastrofa, nema više ničega – izjavila je za lokalne medije medicinska sestra Oceane na intenzivnoj njezi glavne bolnice u glavnom gradu Mamoudzou.
Učiteljica Hamada Ali rekla je za Reuters da su ulice prekrivene blatom i drvećem, da su se ljudi sklonili u škole, a da se flaširana voda koristi za kuhanje. – Vidjela sam mnoge ozlijeđene limom... Ciklon je odnio kuće s limenim krovovima. Postojale su te nestabilne nastambe, od kojih sada nema ni najmanjeg traga – dodala je.
– Iskreno, ono što doživljavamo je tragedija, osjećate se kao nakon nuklearnog rata... Vidio sam kako nestaje cijelo susjedstvo – rekao je Reutersu telefonom Mohamed Ishmael, stanovnik Mamoudzoua, glavnoga grada Mayottea. Stanovnici su čekali u redovima ispred trgovina u potrazi za vodom i drugim osnovnim potrepštinama. Komunikacije su prekinute na velikim dijelovima teritorija, ostavljajući rodbinu koja se očajnički raspituje na društvenim mrežama o sudbini svojih najmilijih. Video koji je objavila francuska žandarmerija prikazuje ostatke stotina improviziranih kuća u neprekidnom nizu.
Francuski predsjednik Emmanuel Macron održao je hitan sastanak o Mayotteu. Najavljena je pomoć te uspostava terenske bolnice sa 100 dodatnih liječnika. U tijeku su pomorske i zračne operacije za prijevoz zaliha i opreme za pomoć, uključujući s otoka Reunion, još jednog francuskog prekomorskog teritorija, rekle su francuske vlasti.
Više od tri četvrtine od 321.000 stanovnika Mayottea živi u relativnom siromaštvu, a više od 40 posto otočana preživljava s manje od 160 eura mjesečno. Prema podacima statističke agencije INSEE za 2021., Mayotte ima godišnji srednji raspoloživi dohodak od nešto više od 3000 eura po stanovniku, otprilike osam puta manje od francuskih regija oko Pariza.
Komorsko otočje prvi je put došlo pod kontrolu Francuske 1841. godine. Francuska je kolonizirala Mayotte 1843. i anektirala cijelo otočje, uključujući Komore, 1904. godine. Na referendumu 1974. godine 95% stanovnika otočja podržalo je odvajanje, ali 63% Mayottea glasalo je da ostane Francuska. Grande Comore, Anjouan i Moheli proglasili su neovisnost 1975., a Mayotteom se još uvijek upravlja iz Pariza. Ovaj prekomorski teritorij s muslimanskom većinom postao je punopravni francuski departman 2011. godine.
Mayotte se sastoji od dva glavna otoka na površini koja je dvostruko veća od Washingtona. Posljednjih desetljeća bori se s nasiljem bandi i društvenim nemirima, a zadnjih godina mnogi su stanovnici ljuti zbog ilegalne imigracije iz obližnjih Komora i inflacije. Tisuće ljudi pokušavaju prijeći s obale istočne Afrike u Mayotte, koji ipak ima viši životni standard i pristup francuskom sustavu socijalne skrbi. Upravo zbog tih problema teritorij je postao uporište francuskoga krajnje desnog Nacionalnog okupljanja sa 60% glasova za Marine Le Pen u drugom krugu predsjedničkih izbora 2022. godine. Više od 100.000 migranata bez dokumenata živi u Mayotteu, prema francuskom ministarstvu unutarnjih poslova. Napetosti je početkom ove godine potaknula i nestašica vode.
Francuska je, reagirajući na nemire, najavila kontroverzni plan za izmjenu ustava kako bi se ograničilo dobivanje državljanstva ljudima rođenim od imigranata u Mayotteu u potezu usmjerenom na suzbijanje useljavanja na otoke u Indijskom oceanu. Francuska inače daje državljanstvo i na temelju roditeljstva i na temelju mjesta rođenja, a ovime misle odvratiti migrante od dolaska na otoke.
Ovaj potez pozdravila je krajnja desnica, ali su mu se protivili socijalisti, koji kažu da se o pravilu o državljanstvu po rođenju "ne može pregovarati". Ljevičarski čelnici strahuju da će ustavni amandman otvoriti Pandorinu kutiju jer će ga krajnja desnica pokušati oponašati u kontinentalnoj Francuskoj. Odluka po kojoj djeca imigranata rođena u Mayotteu više neće automatski postati francuski državljani donesena je nakon tjedana prosvjeda u Mayotteu, gdje za pogoršane uvjete života uz visoku inflaciju stanovnici najviše krive imigrante. Stanovnici kažu i kako je dolazak imigranata stavio zdravstvene, stambene i obrazovne službe pod pritisak.
Francuska upravlja s ukupno 12 teritorija izvan Europe, poznatih kao francuska prekomorska područja. Ti teritoriji postoje pod različitim statusima kao dio francuske države i uglavnom su ostaci francuskoga kolonijalnog carstva. Francuski prekomorski teritoriji, koji su podijeljeni u tri kategorije: prekomorski departmani, prekomorske zajednice i posebni teritoriji, zajednički su dom više od 2,6 milijuna ljudi. Teritoriji, zajednički poznati kao prekomorska Francuska, moraju poštovati francuski ustav i lokalna uprava ne može osmišljavati vlastite zakone i propise.
>>> FOTO Iz BiH se u RH ne može prenijeti ni gram mesa, za kolače nema ograničenja
