Lider oporbe Lee Jae-myung (61) istaknuo se u krizi u Južnoj Koreji koju je izazvao predsjednik Yoon Suk-yeol proglasivši izvanredno stanje i pokušavši uz pomoć vojske spriječiti sazivanje Nacionalne skupštine. Lee se hrabro popeo na ogradu zgrade parlamenta i u prijenosu uživo na svom YouTube kanalu pozvao građane da mu se pridruže u prosvjedima. Tvrdi da je predsjednik Yoon, koji je nakon šest sati nezapamćene krize bio prisiljen povući ishitrenu odluku o izvanrednom stanju, počinio izdaju i zatražio je njegov opoziv. – Yoon će biti opozvan, ako ne danas, onda za mjesec ili tri mjeseca – rekao je Lee koji je uspio u parlamentu skupiti dovoljan broj glasova da se sruši Yoonov ukaz. Mjesecima je upozoravao da bi Yoon mogao pokušati izvesti puč, suočen s optužbama o korupciji.
Lee Jae-myung, odvjetnik i šef Demokratske stranke, bio je kandidat na predsjedničkim izborima 2022., no tijesno je izgubio od Yoon Suk-yeola, pa od tada kao oporbeni zastupnik vreba njegove greške, poput ove o izvanrednom stanju, i puše mu za vratom jer zna da ima izgleda pobijediti na novim izborima. To pokazuju i najnovije ankete. Iskusan je političar koji je prošao sve stepenice, od fotelje gradonačelnika Seongnama u dva mandata do guvernera provincije Gyeonggi s 13 milijuna stanovnika. Od 2022. je parlamentarni zastupnik i predsjednik najjače oporbene stranke. Često ističe da je rođen u mnogočlanoj siromašnoj obitelji. Nakon osnovne škole odmah je počeo raditi u tvornicama, iako nije bio dovoljno star za zakonit rad. U prvoj nesreći na radu izgubio je prst, a u drugoj mu je industrijska preša zgnječila zapešće. Zbog invaliditeta oslobođen je vojne službe. Gledajući vršnjake, obuzele su ga crne misli, pa se odlučio okrenuti školovanju. Uspio je završiti srednju školu i na Sveučilištu Chung-Ang diplomirati pravo. Kao odvjetnik za ljudska prava i rad povezao se s nevladinom organizacijom Minbyun i postao društveni aktivist. Planirao je postati sudac ili tužitelj, zbog prestiža, no jedno predavanje bivšeg predsjednika Roh Moo-hyuna nadahnulo ga je da postane odvjetnik za ljudska prava. Proslavio se na razotkrivanju slučaja povlaštene prodaje zemljišta i korupcije u dodjeli građevinskih dozvola vladinim dužnosnicima u Bundangu. Shvativši da drukčije neće moći utjecati na promjene u društvu, ušao je 2005. u politiku i pridružio se tada vladajućoj stranci Uri, preteči današnje Demokratske stranke. Nekoliko početnih poraza nije ga obeshrabrilo. Leejevo osobno iskustvo sa siromaštvom nadahnulo ga je za njegovu političku filozofiju nazvanu “Eokgang Buyak”, čiji je cilj obuzdati privilegije moćnih i podržati najsiromašnije. Kao gradonačelnik Seongnama pozornost je privukao i svojim aktivnim korištenjem društvenih medija, poput Twittera i Facebooka, često otvoreno izražavajući svoja stajališta o nacionalnim pitanjima. U uredu gradonačelnika instalirao je kameru za prijenos uživo jer su, rekao je, prije njega mnogi dolazili s omotnicama s novcem. Zabranio je prodaju psećeg mesa i zatvorio objekte za klanje pasa na tržnici Moran. U vrijeme kada je završio svoj gradonačelnički mandat, izračunao je da je ispunio 270 od ukupno 287 obećanja, odnosno 94 posto. Smatrao se dijelom progresivnog krila u stranci.
– Nalazimo se u vremenu velike transformacije. Moj prvi cilj, budem li izabran za predsjednika, bio bi pomoći Koreji da preuzme vodstvo u borbi protiv klimatskih promjena, globalne pandemije i sve brže tehnološke revolucije. Moj drugi cilj bio bi pomoći ovoj zemlji da postigne gospodarski rast u ovim teškim vremenima. Kad je riječ o rastu standarda građana, tu nema ljevice ili desnice, spreman sam pokušati sve ako to znači da ljudi mogu bolje živjeti – rekao je 2021.
No, prate ga i kontroverze. Prije dvije godine, kad je preuzeo vođenje stranke, našao se u središtu istrage o korporativnim donacijama i uslugama tijekom njegova drugog mandata gradonačelnika Seongnama, no optužio je vladu da time pokušava skrenuti pozornost s njezinih neuspjeha. U siječnju 2023. pozvan je u ured tužitelja na ispitivanje. Zahtjev tužiteljstva za Leejevo uhićenje odbio je parlament tijesnim glasovanjem. Nije prošlo ni mjesec dana, a Lee je optužen za podmićivanje, korupciju, zlouporabu povjerenja i sukob interesa. Optužili su ga da je kao gradonačelnik bio u dosluhu sa skupinom privatnih poduzetnika kojima je pomogao u projektima zaraditi više od 800 milijardi wona, dok je istovremeno gradu nanio gubitke od gotovo 490 milijuna wona. Rekao je da ga optužnica nije iznenadila, tvrdio je da je istraga bila politički motivirana i da ju je vodila Yoonova administracija kako bi uništila političkog protivnika. U rujnu 2023. tužitelji iz Seula poslali su još jedan zahtjev za njegovo uhićenje uz optužbe o korupciji i pomaganju građevinskom poduzetniku u četvrti Baekhyeon-dong te slanja osam milijuna dolara u Sjevernu Koreju preko Ssangbangwool grupe. Parlament je ovaj put zahtjev odobrio, a čak su i deseci zastupnika iz njegove stranke glasali za, pa je ministar pravosuđa izdao nalog za uhićenje. No, pušten je nakon što je središnji okružni sud u Seulu prihvatio žalbu. U lipnju ove godine Lee je ponovno optužen za podmićivanje u navodnoj shemi prijenosa sredstava u Sjevernu Koreju. Optužen je da je između 2019. i 2020., tijekom svog mandata guvernera od tvrtke za donje rublje tražio ilegalni transfer osam milijuna dolara u Sjevernu Koreju. Sredinom prošlog mjeseca Središnji okružni sud u Seulu osudio ga je za davanje lažnih izjava tijekom predsjedničke kampanje 2022., pa mu je izrečena uvjetna zatvorska kazna od jedne godine zatvora. Lee je, naime, poricao poznanstvo s bivši izvršnim direktorom kompanije Seongnam Development Corporation koji je stajao iza korupcijom okuženog projekta. Isti sud oslobodio ga je optužbi za poticanje svjedoka na krivokletstvo u povezanom slučaju.
Drugi siječnja ove godine Lee je preživio atentat u kojem je izboden nožem u lijevu stranu vrata dok je odgovarao na pitanja novinara nakon obilaska gradilišta nove zračne luke na otoku Gadeokdo u Busanu. Napadač, koji je nosio papirnatu krunu na kojoj je pisalo “Ja sam Lee Jae-myung”, nasrnuo je na Leeja nakon što je zatražio autogram. Motiv napada nije poznat. U ekonomiji Lee zagovara liberalizam New Deala i cijeni politiku bivšeg američkog predsjednika Franklina D. Roosevelta. Smatra da je usporavanje gospodarskog rasta povezano s nepravednošću i polarizacijom u mnogim područjima gospodarstva, od jaza između velikih monopolista i malih i srednjih poduzeća do nejednakosti na tržištu nekretnina. Jedno od Leejevih obećanja u predsjedničkoj kampanji 2022. bio je univerzalni temeljni dohodak. Obećao je da će ga prvo uvesti mladima, poljoprivrednicima i ribarima, a kasnije bi se proširio na sve građane. Podijelio bi milijun južnokorejskih wona (oko 900 američkih dolara) godišnje svakom građaninu i dvostruko više mladima u dobi od 19 do 29 godina. Dugoročno, taj bi se iznos povećao na 5400 dolara godišnje, a projekt bi se financirao porezom na vrijednost zemljišta i porezom na ugljik. Ti su pak porezi, govorio je, nužni radi suzbijanja makinacija s nekretninama i smanjenja emisije ugljika. Zalagao se i za “osnovne zajmove”, koji bi svakom građaninu omogućili da podigne državni zajam do 8750 dolara po kamatnoj stopi od oko tri posto, bez obzira na kreditni status. Time bi suzbio posuđivanje novca od zelenaša ili privatnih zajmodavaca. Kao gradonačelnik i guverner poticao je digitalnu transformaciju. Zalaže se za što veća prava imigranata, ali je protiv masovnog useljavanja. Cilj vanjske politike trebao bi, vjeruje, biti nastavak napora prijašnjih liberalnih predsjednika za vođenje mirovnih pregovora sa Sjevernom Korejom kojoj bi ukinuo sankcije ako pristane na denuklearizaciju. Govoreći o odnosima sa SAD-om i Kinom, naglasio je da je SAD jedini saveznik Južne Koreje i da su prijateljski odnosi sa SAD-om najvažniji, no i Kina je strateški partner.
– Nema razloga da sužavamo naš manevarski prostor odabirom jedne ili druge strane – objasnio je. Prije osam godina u jednom intervjuu rekao da je Japan de facto “neprijateljska zemlja” u vojnom smislu. Iako kritičan prema “japanskom imperijalizmu”, ne protivi se vojnom sporazumu Južne Koreje i Japana za ljubav Sjedinjenih Država koje te dvije zemlje pozivaju na vojnu suradnju. Osudio je rusku invaziju na Ukrajinu i ne protivi se djelomičnim sankcijama Rusiji, no protivi se pomoći Ukrajini u naoružanju jer misli da bi to negativno utjecalo na južnokorejsko gospodarstvo. Šestosatno izvanredno stanje, prvo u više od četiri desetljeća, treba, kaže, promatrati kao izolirani pogrešni korak. – Južnokorejska demokracija je snažna, a ljudi su hrabri i mudri. Zato je ovaj apsurdni pokušaj vojnog udara i poražen tako brzo – rekao je.
GALERIJA Luda divovska konstrukcija za zaustavljanje Putinove vojske: Izgradila je nova vojna velesila, stoji 27 milijardi
