Njemačka bilježi rekordno nisku nezaposlenost, potražnja za radnom snagom ne jenjava iako je rast BDP-a nešto usporen, a kako je prirodni prirast sve manji, Njemačka treba sve više useljenika. Vjerojatno u tome leži razlog što će Njemačka, kako se najavljuje, omogućiti slobodan pristup, bez radnih dozvola, za hrvatske radnike od 1. srpnja.
Različiti rekordi
Francuska i Njemačka, najveće ekonomije eurozone, dostigle su posve različite rekorde. Francusku trese rekordna nezaposlenost, a u Njemačkoj je nezaposlenost rekordno niska. Francuski predsjednik François Hollande neće se, kaže, kandidirati na predsjedničkim izborima 2017. godine ako u međuvremenu ne uspije smanjiti gužvu na burzi rada. Nešto bi ipak trebalo krenuti nabolje, ali u malim pomacima, nalik na one hrvatske. Naime, francuski bruto društveni proizvod u prvom tromjesečju 2015. narastao je 0,6 posto, ali taj rast dat će pozitivan efekt na burzi rada tek za oko pola godine, a i tada će pad nezaposlenosti biti manji od rasta BDP-a.
Hollande je pad nezaposlenosti postavio kao središnji cilj svog mandata koji je počeo u svibnju 2012. godine. Druga po veličini ekonomija među zemljama eurozone sad ima 3,53 milijuna nezaposlenih, među koje je u travnju došlo 26 tisuća novih. To predstavlja težak udarac za francusku vlast, koju su nedavno obradovale vijesti o rastu BDP-a većem od očekivanoga. Rast BDP-a u Francuskoj pripisuje se, slično kao i u Hrvatskoj, djelovanju vanjskih faktora, kao što su jeftinija nafta, slab euro i mjere guvernera Europske središnje banke Marija Draghija koji ubacuje novac kako bi se potaknule ekonomije. Francuski ministar financija Michel Sapin očekuje da bi rast na godišnjoj razini mogao biti 1,5 posto.
– To je sasvim moguće – kaže.
Dok se Francuzi nadaju većem rastu, Nijemci bilježe rekordno nisku nezaposlenost, koja iznosi samo 6,4 posto ili 2,786 milijuna. U travnju je nezaposlenost u Njemačkoj pala za 81 tisuću. Nezaposlenost u Njemačkoj ponovo je na istoj razini na kojoj je bila nakon pada Berlinskog zida i ujedinjenja Njemačke, u rujnu 1991. godine. Čini se da ni uvođenje razmjerno visoke najmanje nadnice od 8,5 eura po satu, koja doduše nije još svuda na snazi, ipak nije naštetilo poletu koji pokazuje njemačko gospodarstvo.
Spas u mirovini
Francusku bi mogla spasiti priroda jer se očekuje odlazak u mirovinu naraštaja rođenog u poslijeratnim desetljećima baby booma, svake godine više od 600 tisuća radnika. Dok u Francuskoj tek čekaju pozitivne efekte minijaturnog rasta BDP-a, u Hrvatskoj je burza rada očišćena i prije nego što smo i službeno izašli iz recesije s dva uzastopna tromjesečja s rastom BDP-a. Nezaposlenost je u nas drastično pala u godinu dana, sa 354 tisuće u travnju 2014. na 275 tisuća u svibnju ove godine. Na burzi je tako gotovo 80 tisuća nezaposlenih manje. Iako na kraju tog razdoblja ima i sezonskog utjecaja, očito je lista nezaposlenih očišćena od svih koji aktivno ne traže posao i u tome je tajna hrvatskog uspjeha u kojem je pad nezaposlenosti došao prije rasta BDP-a.
"Francuzi na burzi,a Nijemci na poslu",pa to je normalno,pogledajte samo koga francuzi biraju za presjednike svoje drzave u zadnjih par mandata,a pogledajte koga Nijemci biraju za presjdnika,ili premijera,pa ne treba tu puno pmaeti,da se vidi razlika…….