Je li kao predsjednica države Kolinda Grabar-Kitarović vjerna kopija svog prethodnika Ive Josipovića? Sudeći po dosadašnjim potezima, predsjednica je potpuno preuzela Josipovićev obrazac ponašanja, a u stilu vladanja slijedi ga toliko dosljedno da vuče u dlaku iste poteze. Pozivanje predsjednika parlamentarnih stranaka na konzultacije o temi gospodarskog stanja u zemlji već je viđeno u prvoj godini predsjedničkog mandata Ive Josipovića. Kao što je Josipović prije četiri godine Jadranku Kosor zvao na Pantovčak kao predsjednicu HDZ-a, tako je Grabar-Kitarović sada pozvala Zorana Milanovića kao predsjednika SDP-a. Jednako kao što se Milanović sada nije odazvao u funkciji šefa stranke, tako se ni Kosor nije odazvala kao predsjednica HDZ-a. Kosor je ipak otišla k Josipoviću, ali kao premijerka i u pratnji trojice svojih ministara.
Kohabitacija, proslava...
Predsjednica Grabar-Kitarović nije originalna u sukobu s Vladom ni u povodu proslave dvadesete obljetnice Oluje. Činilo se da je sve dogovoreno, da će biti uobičajeno obilježavanje u Kninu, a da će istoga dana predvečer u Zagrebu biti vojni mimohod. Ispalo je da dogovora ipak nema pa predsjednica formira odbor i planira nove razgovore i dogovore o obilježavanju Oluje. Dok je Josipović bio predsjednik, s Vladom Jadranke Kosor zagužvalo se oko proslave dvadesete obljetnice Dana državnosti. Nisu se mogli složiti gdje će biti centralna proslava pa se na kraju slavilo i obilježavalo dva dana i u dva grada – u Zagrebu i u Vukovaru.
Kada se analizira početak Josipovićeva mandata i početak vladanja aktualne predsjednice, oboje su u tom periodu kohabitacije s Vladom na neki način preuzeli ulogu neformalnog vođe oporbe. Razlikuje se samo tonalitet kojim javnosti prezentiraju svoje poteze te ponašanje premijera s kojima se vode bitke. Dok je Jadranka Kosor ulijetala u svaki sukob s Josipovićem i, premda je znala da će izaći poražena, neuspješno pokušavala dokazati da kao premijerka ne opstruira predsjednika Republike i da njena Vlada nije tako loša, Milanovićeva je taktika drugačija. On, koliko je to moguće, pokušava neutralizirati udarce koje mu upućuje Grabar-Kitarović. Kontakte s predsjednicom svodi u stroge ustavne okvire, maksimalno reducira javne polemike, ali jednako tako i neposredne susrete i razgovore kojima bi svjedočile kamere i fotoaparati.
No, dok je bio u oporbi, Milanović je, jednako kao sada predsjednik HDZ-a Tomislav Karamarko, zauzeo komotnu poziciju i puštao predsjednika države da vodi političke bitke koje su mu išle u korist. Politički analitičari u jednom su trenutku Milanoviću čak počeli spočitavati što ne vodi aktivniju kampanju protiv HDZ-a i dopušta da se predsjednika države Josipovića percipira kao pravog vođu ljevice. Taktiku koja se, kao što se pokazalo na izborima, Milanoviću isplatila, sada primjenjuje Karamarko. On je sukobe s Vladom prepustio predsjednici države, a njegovi su istupi prorijeđeni i svode se na predbacivanja i optuživanja vlasti zbog zanemarivanja nacionalnih simbola, domoljublja ili branitelja.
"Ne treba se čuditi istome obrascu, posebno s obzirom na to da se predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović nalazi u sličnoj situaciji "kohabitacije" u kakvoj je svoj mandat započeo i njen prethodnik Ivo Josipović", kaže profesorica ustavnog prava s Pravnog fakulteta u Rijeci dr. Sanja Barić napominjući kako je u takvim okolnostima realno očekivati da će predsjednica činiti radnje, poduzimati akcije i nastupati na način koji ide u korist strankama opozicije, odnosno političke grupacije iz koje i sama dolazi.
Ipak, dr. Barić vidi bitnu razliku između Josipovića i Grabar Kitarović u stilu obnašanja dužnosti. "Bez obzira na to kakve su nam političke preferencije, mora se reći da se Josipović kao predsjednik kretao u okvirima svojih ustavnih ovlasti, dok je predsjednica Grabar-Kitarović na granici tih ovlasti ili prelazi preko njih. Ona ne krši Ustav, ali ga tumači jako široko i preko svih granica", kaže dr. Barić.
Njen kolega dr. Branko Smerdel, predstojnik Katedre za ustavno pravo na Pravnom fakultetu u Zagrebu, smatra da je još rano za usporedbe stilova vladanja. "Jedino što za sada možemo zaključiti jest to da predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović ima slabe živce, da se lako naljuti i u stanju je pritom svašta izgovoriti", kaže dr. Smerdel.
Od kave s građanima do tribine
Tvrdnju o "tankim živcima" predsjednice potkrepljuje njenim pozivom na ostavku premijera i nervoznim istupima nakon što ga je pozvala na razgovor u svojstvu predsjednika SDP-a. "Dan prije sastanka Milanoviću je poručila neka se urazumi, a idući dan, pošto se nije pojavio na sastanku s njom, rekla je da zbog toga ruši ustavni poredak", kaže dr. Smerdel. No, kako će doista obnašati svoj mandat, vidjet će se kad i ako njena stranka dođe na vlast. Tada će se, kaže, vidjeti može li biti nadstranačka predsjednica ili ne. "A sumnjam da može", skeptičan je dr. Smerdel.
Ocjenjujući poteze koje povlači nova predsjednica, dr. Barić kaže da su ocjene kako kopira Josipovića pretjerane. "Ne bih išla tako daleko. Stvar je u tome da predsjednik nema puno ovlasti na raspolaganju. Sličnost ne proizlazi iz bezidejnosti, već iz mogućnosti", kaže dr. Barić.
Kada se govori o sličnostima, njih se nalazi i u nizu drugih poteza. Predsjednica tako, jednako kao i njen prethodnik, počinje formirati tijela i savjete koji nemaju ustavnu osnovu niti imaju ikakvu operativnu ulogu. Tako je formirala povjerenstvo, koje bi trebalo utvrditi koja je lokacija najbolja za smještaj Ureda predsjednika, te Vijeće za domovinsku sigurnost u koje je imenovala generale Mladena Markača i Antu Gotovinu pa im još pridodala SDP-ovku Željku Antunović koja je u mandatu Vlade Ivice Račana bila ministrica obrane, a u predsjedničkoj kampanji dio stožera njena protukandidata Ive Josipovića. Tijekom svoga mandata Josipović je osnivao slična tijela i oko sebe okupljao ljude koji su politički i svjetonazorski bili različiti polovi poput Dejana Jovića i Stjepe Bartulice. Da će ići Josipovićevim stopama i stvarati sliku kako je predsjednica svih građana (dakle i onih koji nisu glasali za nju), pokazuje i angažiranjem Nataše Jovičić, ravnateljice Spomen-područja Jasenovac, kao savjetnice za holokaust.
Bliskost s pukom također im je zajednička crta. Josipović je naglasak stavljao na kave s građanima koje je pozivao na Pantovčak, Grabar-Kitarović se spušta među narod, a omiljene su joj tribine sportskih stadiona na kojima se voli pojaviti u kockastom dresu i navijati s običnim pukom.
Paralela se može povući čak i kad je riječ o samom Uredu predsjednika. Josipović je, podsjetimo, u godini kohabitacije vodio bitku s Vladom Jadranke Kosor oko troškova Ureda predsjednika. Vlada je izbacila brojke po kojima su se povećavali troškovi Ureda predsjednika, a Josipović je tvrdio da je to manipulacija. Njegova nasljednica je tijekom cijele kampanje inzistirala da će Ured preseliti u Visoku ulicu, a nakon što je Vlada formalno udovoljila toj želji, osniva komisije koje bi joj trebale naći najbolji smještaj.
Premda nemaju nikakve ovlasti nad ekonomijom, pitanja gospodarstva omiljene su predsjedničke teme. Kao premijerka J. Kosor je prezentirala 131 mjeru gospodarskog oporavka i tvrdila da se te mjere provode i daju rezultate, na što bi je Josipović poklopio u svakoj prilici iskazujući nezadovoljstvo. Nova predsjednica također proziva Vladu zbog gospodarstva, traži sjednicu na tu temu, ali ne odgovara na Milanovićev zahtjev da se za nju pripremi i dođe s konkretnim temama, prijedlozima te projekcijom njihovih učinaka.
"Josipovićevu prvu godinu mandata obilježilo je stalno neslaganje s Jadrankom Kosor. A tek je kasnije nastao odnos koji je bio kulturan", kaže dr. Smerdel. Podsjeća da je Josipović kao predsjednik države stalno pozivao na sastanke i konzultacije, od predsjednika stranaka, sindikalnih vođa, nevladinih udruga nadalje. Isto to sada radi predsjednica Grabar-Kitarović. Premda u Ustavu, objašnjava ustavnopravni stručnjak, ne piše da je to posao predsjednika države, oni mogu pozivati koga žele i razgovarati o svemu, ali im se jednako tako nitko ne mora odazvati na te pozive.
"Okupljanje različitih političkih opcija u Uredu predsjednika i pokušaji mirenja, nalaženja rješenja, kompromisa nešto su što može biti vrlo pozitivno", kaže dr. Barić. No, kada promatra takvu akciju koju je ovoga tjedna aranžirala predsjednica Grabar-Kitarović sa šefovima parlamentarnih stranaka, kaže da je sve pokvarila izjavama i ponašanjem koje je prešlo granice njenih ustavnih ovlasti.
"Postavila se s pozicije predsjednice u polupredsjedničkom sustavu koji Hrvatska nema već petnaest godina. Optuživati premijera da je nedolaskom na sastanak s njom, i to u funkciji predsjednika SDP-a, doveo u pitanje državne institucije i volju građana te osobne interese stavio ispred državnih, znači ponašati se kao netko tko ne poznaje Ustav ili svjesno širi njegove okvire", kaže dr. Barić. Naglašava da joj nije drago što se predsjednica tako ponaša jer time utječe na javnost koja nije dovoljno upoznata s funkcioniranjem sustava vlasti te doprinosi neznanju građana koji ionako nisu dovoljno upućeni u ustavnopravna pitanja.
Dr. Barić kaže da je u tome i ključna razlika između Josipovića i Grabar-Kitarović. "Josipović je bio jako dobar poznavatelj Ustava i nikada ga nije pogrešno interpretirao", zaključuje dr. Barić.
>> Predsjednica primila povjerenika EK za humanitarnu pomoć
>> Grabar-Kitarović: Još nisam ništa dogovorila s Milanovićem za Oluju
...kad vidim tko je autor članka odmah znam(pa ne trebam ni čitat) da sve vrvi neistinama!!!!..Ivanka Toma -pih!