I ona je, baš kao i Angela Merkel, rođena u Istočnoj Njemačkoj u vrijeme socijalističkog režima, bavi se prirodnim znanostima i u tome postiže uspjeh, a uspješna je i u političkoj karijeri na konzervativnoj strani političkog spektra. No, razlika ne može biti veća, ne samo generacijska. Jer, 61-godišnja Angela Merkel, fizičarka rođena u DDR-u, postala je utjelovljenje politike dobrodošlice za izbjeglice iako je ovih dana i ona promijenila kurs. A 40-godišnja Frauke Petry, kemičarka i poduzetnica te šefica stranke AfD (Alternative für Deutschland), koja je upravo postigla odlične rezultate u tri njemačke pokrajine na regionalnim izborima, postala je lice antiuseljeničke politike, politike koje se sviđa onima koji po Njemačkoj pale izbjegličke domove. Takvih je napada 2014. bilo 18, a lani čak 900! Njezina uloga u raspirivanju takva odnosa prema useljenicima je neosporna.
– Izbjeglice koji ulaze ilegalno iz Austrije valja zaustaviti. Ako je potrebno, treba upotrijebiti i vatreno oružje. Ja to ne želim, ali korištenje oružane sile tu je kao posljednje sredstvo – izjavila je Petry. Nijemce je to podsjetilo da je posljednji koji je zapovijedao da se puca na ljude koji su htjeli preko granice bio Erich Honecker, zadnji komunistički vođa DDR-a koji je vladao od 1971. do 1989., a pucalo se na one koji su htjeli u Zapadnu Njemačku. Nije neobično onda što joj je Jakob Augstein, kolumnist tjednika “Der Spiegel” rekao, kad su zajedno gostovali na televiziji, da je ona kao prijateljski smiješak iza koga se kriju horde koje jašu kroz Dresden i tuku ljude.
– Vi ste demokratska ruka onih koji pale domove azilanata. Ja vas ne podcjenjujem, uzimam vas jako, jako ozbiljno – rekao je Augstein.
Prva ozbiljna desničarka
Nakon što je AfD na izborima u tri njemačke savezne zemlje, u Baden-Würtembergu, Porajnju-Falačkoj i Saskoj-Anhalt osvojio 1,29 milijuna glasova ili 15 posto prosječno, mnogi će Frauke Petry uzeti ozbiljno. Jer, kao što Slavko Goldstein kaže kako je Zlatko Hasanbegović prvi ozbiljan povjesničar, onaj koji barata činjenicama, na ekstremnoj desnici, tako se i u Njemačkoj na Petry gleda kao na prvu ozbiljnu političarku s radikalnim stavovima. Doduše, mnogi se nadaju da će proći kao mnoge kratkotrajne zvijezde trećeg puta, koje pokupe trenutačne prosvjedne glasove, a onda ugasnu, kao što su u nas bili Dragutin Lesar, Mirela Holy, Ivan Sinčić, možda i Ruža Tomašić, a po svoj prilici i Božo Petrov i Most.
Otac prvi preko zida
Petry je rođena kao Frauke Marquardt 1975. godine u Dresdenu, u gradu koji je danas u žarištu antiuseljeničkog pokreta, a tada je bio dio DDR-a. Majka joj je bila kemičarka, a otac inženjer koji je uoči pada Berlinskog zida bio na poslovnom putu u Zapadnoj Njemačkoj iskoristio situaciju da ostane, a onda je za njim došla i obitelj, pa je Frauke maturirala na Zapadu, u Bergkamenu. Kao državna stipendistica studirala je kemiju na sveučilištu u Readingu u Velikoj Britaniji i Göttingenu. Tijekom studija radila je u Scheringu i Bayeru, a ubrzo nakon diplome doktorirala je na temu obilježja bjelančevina koje prenose energiju kroz stanične membrane i zaposlila se kao znanstvena suradnica na Institutu za farmakologiju i toksikologiju te bila postdoktorandica Instituta za humanu genetiku.
Objavljivala je u znanstvenim časopisima te bila glasnogovornica Foruma mladih Društva njemačkih kemičara. Prije devet godina krenula je u poduzetništvo osnovavši tvrtku koja se bavila novom vrstom poliuretana, pa je kao inovatorica dobivala nagrade. U početku je imala devetero, kasnije samo jednog zaposlenog i 2013. Petry je morala proglasiti stečaj. Tvrtku je preuzeo investicijski konzorcij, a ona je nastavila voditi posao. Petry se tako bavila i znanošću, bila i poduzetnica, te majka četvero djece (sad imaju od pet do 14 godina) koje je dobila u braku s evangeličkim pastorom Svenom Petryjem. I sama je krštena kao pripadnica Evangeličko-luteranske crkve. Prošle godine objavila je da je nakon 14 godina braka ostavila supruga zbog svog stranačkog kolege Marcusa Pretzella.
Pretzell je pravnik i političar, zastupnik AfD-a u Europskom parlamentu i šef AfD-a u Sjevernoj Rajni-Vestfaliji, simpatizer britanskog euroskeptičnog i desničarskog UKIP-a te se prije Petry izjasnio da bi izbjeglice trebalo, ako nema druge, zaustaviti oružjem, pa se radikalizacija do oružja koju je prošla šefica AfD-a pripisuje njegovu utjecaju.
– Slovenija i Hrvatska puštaju desetke tisuća neregistriranih ljudi. To se može spriječiti. Kad bi bio ispaljen prvi pucanj u zrak, bilo bi jasno da smo odlučni – rekao je početkom studenoga prošle godine. Frauke Petry o pucanju na granici govorila je nakon toga, potkraj siječnja ove godine, na što su mnogi reagirali.
– To je neprihvatljiva mobilizacija javnog mišljenja protiv izbjeglica – rekao je uime socijaldemokrata Thomas Oppermann, podsjetivši i na Honeckera. Uime Zelenih oglasio se Konstantin von Notz rekavši da su riječi Frauke Petry neodgovorne i da zapravo daju amnestiju za desničarski terorizam.
Nije čudno zato što je Petry-Pretzell kombinacija već je dobila slavnu usporedbu. Augstein ih je usporedio s Bonnie i Clyde, zločinačkim parom koji je išao iz pljačke u pljačku. U međuvremenu, ostavljeni suprug Sven Petry, pastor u Tautenhainu u Saskoj, ograđuje se od njezinih radikalnih stavova, na Twitteru objavljuje slike izbjeglica i komentare podrške kao i članak potpore Angeli Merkel.
Bivši partner lani u listopadu ulazi u CDU Angele Merkel, u stranku koju AfD smatra kartelskom, no čini se da je pastor morao dati jasno do znanja što misli o politici svoje supruge. CDU-ovi aktivisti kažu kako je očito dugo imao problem, kako pomiriti svoju savjest s onim što govori Frauke Petry, koja je dobila još nadimaka, kao što je ‘gospođa dr. Strangelove’, po liku iz filma Stanleya Kubricka, bivšem nacističkom znanstveniku koji je postao savjetnik predsjednika. Napisao je to Hans Hütt za ljevičarski ‘Freitag’, te komentirao kako svaki osmijeh Frauke Petry, a ona se često smije, vraća strah u njemačku politiku. ‘To izgleda tako lijepo, tako strašno lijepo.’ napisao je.
Munjevit rast
Mnogima zaista zastrašujuće, pa vjerojatno i bivšim poklonicima Alternative za Njemačku i bivšem predsjedniku te stranke Berndu Luckeu. Jer ta je stranka nastala u veljači 2013. kao glas protivnika spašavanja Grčke novim kreditima i dugo se ograđivala od antiimigrantske histerije koja se širila po rubovima njemačkog društva. S antigrčkom platformom stranka nije uspjela prijeći prag od 5 posto na federalnim izborima u rujnu 2013. i nije ušla u Bundestag, ostala je na 4,7 posto. Na nižim razinama imala je više uspjeha, ušla u parlament u saveznoj zemlji Hesse, a 2014. slijedi munjevit rast na izborima za Europski parlament. Dobiva 7,1 posto glasova i sedam europarlamentaraca.
Lani u srpnju Frauke Petry preuzima vodstvo stranke, izabrana je sa 60 posto glasova kao jedna od dvoje glasnogovornika stranke. Taj se sukob tumači kao sukob nacionalkonzervativaca i ekonomskih liberala u kom su nacionalisti pobijedili, što je nagnalo čak pet europarlamentaraca AfD-a da napuste stranku, a to je učinio i osnivač AfD-a Bernd Lucke, najavivši da će – osnovati novu stranku. •
I>> Nasljednika kancelarke A. Merkel još nema ni na vidiku
