Sjedinjene Američke Države na sve načine pokušavaju zaustaviti veliku rusku ekspanziju izvoza energenata u Europu, odnosno gradnju nekoliko plinovoda prema zapadu, no posljednji potez SAD-a mogao bi žestoko zaoštriti odnose između Bijele kuće i njezinih europskih partnera, posebice Njemačke, koja bi trebala biti najveći korisnik tog plinovoda.
U korist Ukrajine
Naime, pred američkim Kongresom našao se prijedlog zakona prema kojemu bi svim tvrtkama koje sudjeluju u gradnji plinovoda Sjeverni tok 2, koji preko Baltika spaja Rusiju i Njemačku, bile uvedene sankcije. Što pak znači da bi sankcije mogle pogoditi ne samo ruske tvrtke nego i cijeli niz europskih, većinom njemačkih tvrtki koje sudjeluju u tom velikom projektu vrijednom oko 10,5 milijardi dolara. Uz to, Njemačka sigurno ne gleda blagonaklono na ideju da joj Washington diktira treba li kupovati jeftiniji ruski ili puno skuplji, ukapljeni američki plin.
Nije to prvi put da Njemačka dolazi u sukob s Trumpovom administracijom. Upravo je Berlin bio predvodnik inicijative da EU uvede sankcije SAD-u, kao odgovor na carine koje je SAD prije godinu dana uveo za europske proizvode.
Stav republikanaca u Kongresu je da će taj zakon o sankcijama očuvati europsku energetsku sigurnost i spriječiti Rusiju da zaradi milijarde dolara koje bi “mogle biti korištene za agresivne poteze Rusije”. Navode i činjenicu da gradnjom Sjevernog toka 2 u nezavidan položaj dolazi i Ukrajina koja gubi na strateškoj važnosti jer glavni plinovod kojim Rusija danas izvozi plin na zapad ide preko Ukrajine.
Njemačka je, naravno, očekivala takav razvoj događaja oko projekta koji joj je vrlo bitan i pripremala se za sve mogućnosti. Visoki njemački dužnosnik ustvrdio je za Walll Street Journal da je projekt u posljednjoj fazi gradnje i da će biti dovršen bez obzira na moguće sankcije. Vlada kancelarke Angele Merkel ogorčena je na odluku Washingtona.
– Europska energetska politika vodi se u Europi, a ne u SAD-u – poručio je njemački ministar vanjskih poslova Heiko Maas.
Javili su se i iz Gazproma, ruske tvrtke koja je jedan od nositelja projekta Sjeverni tok 2.
– Završit ćemo plinovod na jedan ili drugi način, ali on će biti završen i pušten u pogon. Sankcije ga mogu usporiti, mogu poskupjeti sami projekt, ali svakako neće utjecati na krajnji ishod – ustvrdio je.
Projekt ide do kraja
Procjenjuje se da je za najsloženiji, podvodni dio polaganja plinovoda potrebno još nekoliko tjedana rada, a taj posao mahom danas obavlja koncern Allseas Group SA iz Švicarske koji je na Baltik poslao i svoj Pioneering Spirit, najveći brod za polaganje plinovoda na svijetu. Nije jasno kakva će biti njihova reakcija na odluku američkog Kongresa o uvođenju sankcija, no prilično je izvjesno da će posao nastaviti do kraja. Budu li pak prisiljeni obustaviti poslove prije njihova dovršetka, Gazprom je najavio da će polaganje plinovoda obaviti vlastitim snagama. Za to je već počeo pripremati niz vlastitih brodova.
Inače, sankcije se odnose na tvrtke i pojedince koji omogućavaju polaganje plinovoda na morsko dno, a uključuju i blokadu imovine koje te tvrtke i pojedinci posjeduju u SAD-u, kao i zabranu putovanja i ulaska u Sjedinjene Američke Države.
njemci su u pravu, zašto bi plaćali 30% skuplji američki ukapljeni plin, upravo se amerika fura na slobodnu trgovinu, što ih se onda tiče tko će s kim trgovat, osim što su svjesni da sami puše, hegemon polako propada.