Svakodnevno ispisivanje raznih potvrda, ispričnica, putnih naloga i doznaka obiteljskim liječnicima oduzima vrijeme u kojem bi se trebali baviti pacijentima. Na sve opsežnije administriranje žale se godinama i ukazuju kako im se samo nameću dodatne obaveze radi kojih su pacijentima nedostupni.
Najnovija inicijativa Ministarstva zdravstva ide upravo u cilju rasterećenja obiteljskih doktora, a dolazi u sklopu reforme. Izmjenom modela ugovaranja zdravstvene zaštite na primarnoj razini, dom zdravlja bi preuzeo koordinaciju primarne zdravstvene zaštite i njenu organizaciju prema potrebama svog područja, kao i odgovornost za pacijente. Liječnici će moći organizirati administratore za više ordinacija i tako se rasteretiti administriranja te povećati kapacitete za rad s pacijentima. Domovima zdravlja omogućilo bi se osnivanje svojevrsnih punktova za administriranje.
Ti bi administratori obavljali poslove i za ordinacije domova zdravlja i za ugovorne liječnike privatnike, a koliko bi ordinacija obuhvaćao pojedini administrativni radnik, bila bi stvar procjene domova zdravlja. Novac za administratore HZZO bi osigurao od participacija koje ordinacije prikupe od pacijenata i prosljeđuju ih HZZO-u, a godišnje je to između 150 i 200 milijuna kuna.
Uvid u podatke
– Riječ je o inicijativi koja je potaknuta u sklopu najavljene reforme kao jedan od potencijalnih reformskih poteza kojima je cilj malim koracima učiniti velike iskorake u efikasnosti pružanja zdravstvene skrbi na razini primarne zdravstvene zaštite bez zadiranja u velike reorganizacije u postojećem zdravstvenom sustavu koje obično zahtijevaju mnogo vremena i u konačnici utječu na maksimalnu učinkovitost. Namjera je učiniti primarnu zdravstvenu zaštitu još učinkovitijom jačanjem domova zdravlja, odnosno obiteljskih liječnika dajući im potporu i logistiku kako bi im se oslobodilo vrijeme koje im je potrebno za veću dostupnost pacijentima kao i njihovo liječenje što je "win-win" situacija za liječnike za obiteljske medicine kao i za pacijente – kazao nam je ministar Vili Beroš.
Iz razgovora s onima kojih se tiče može se zaključiti kako ideja nailazi manje-više na plodno tlo. Važno je, međutim, voditi računa da se ne otvori kanal za uhljebljivanje birokracije po županijama i da se zaštiti tajnost zdravstvenih podataka.
– Koliko razumijem, ideja je da se rasterete timovi obiteljske koji potpuno neprimjereno obavljaju znatan dio posla koji je više u domeni osiguravatelja, a zbog čega se manje bavimo medicinom. Za jednu ordinaciju to je možda sat i pol posla na dan, ali za dvije ili tri ordinacije znatno više i ovakvim bi se objedinjavanjem administrativnog posla postigla bolja ravnoteža i učinkovitost. Naravno, važno je da administrator bude službena osoba i dio sustava jer riječ je o uvidu u zdravstvene podatke pacijenata. Također je važno da administratori jednako pokrivaju i pacijente ordinacija domova zdravlja i one privatnih ordinacija – kaže dr. Miroslav Hanževački, ravnatelj DZ Zagreb-zapad.
Naglašava kako su domovi zdravlja i dalje nositelji organizacijsko-sustavnih aktivnosti, što se pokazalo i u pandemiji, kad je cijepljenje trebalo pokrenuti u kratkom roku i obuhvatiti veliki broj ljudi. Sada kad se čini da pandemija popušta, dodaje, obiteljska medicina morat će se fokusirati na kronične nezarazne bolesti (dijabetes, hipertenzija itd.) prvenstveno kako bi odteretili bolnički sustav kroz kvalitetan medicinski aspekt kontrole, što će kroz zajedničke administracijske funkcije biti olakšano.
Posao drugih
Za dr. Antu Ivančića, ravnatelja Istarskih domova zdravlja, ideja zvuči dobro i uz kvalitetnu komunikaciju, kriterije financiranja te ako se provedba prepusti "terenu", smatra da to može biti dobro rješenje.
KoHOM godinama traži zapošljavanja administratora u ordinacijama ili skupnim praksama.
– Pozdravljam prijedlog da nam se administrativno pomogne, ali svakako bismo voljeli sudjelovati u planiranju najučinkovitijeg načina za to. Treba osvijestiti da je nama usmjereno administriranje drugih službi u sustavu zbog čega se gušimo. Nije poanta da mi zapošljavamo administratore koji će administrirati za druge – poručuje dr. Nataša Ban Toskić i objašnjava kako obiteljski liječnici, primjerice, ispisuju potvrde za sustav socijalne skrbi, za školstvo, MUP...
A karlovački liječnik Goran Lazić godinama već zapošljava administratoricu u svojoj ordinaciji, plaća je iz svojih prihoda i smatra je nezamjenjivom.
- Javlja se na telefon, naručuje pacijente, odradila je zvanje starijih pacijenata na cijepljenje. Medicinska sestra preskupa mi je za te poslove, ona je educirana da mjeri tlak, stopalo dijabetičara, radi spirometriju, sudjeluje pri UZV-u itd. Takvim poslovanjem moramo vratiti pacijente u ordinaciju, a ne više ordinirati mailovima - kaže dr. Lazić.
>> VIDEO Kako znati jeste li zaraženi? Ovo su prva dva simptoma omikrona!
Zar Vi zaista vjerujete da u normalnoj drzavi ministar pored ovolikog broja smrtnih slucajeva nebi podnio ostavku?Moj lijecnik kaze da ljudi nisu adekvatno lijeceni.I ja mu vjerujem.