Ožujak je donio pad godišnje stope inflacije u devet članica eurozone, tri su imale stagnaciju, a osam dodatni rast harmoniziranog indeksa potrošačkih cijena i tu je svoje mjesto s laganim povećanjem našla i Hrvatska. Hrvatska i dalje vodi po visini inflacije s 4,9 posto, ispred Austrije, u kojoj je u ožujku harmonizirani indeks potrošačkih cijena bio 4,2 posto, te Estonije, u kojoj je inflacija 4,1 posto. Slovenska je inflacija pala na 3,4 posto, a njemačka je nadomak cilju od dva posto.
Prosječna stopa inflacije u europodručju pala je na 2,4 posto, a osim energije, gdje su cijene mjesecima manje od onih koje su bile prije godinu dana, u negativnu zonu prvi je put došla i neprerađena hrana (minus 0,4 posto). U tom je segmentu prije godinu dana skok cijana bio oko 15 posto. Za Hrvatsku i Austriju, kao vodeći inflacijski dvojac europodručja, zajedničko je da se obje države ove godine nalaze u izbornoj godini, kada uobičajeno raste potrošnja, a samim time stvara se poticaj za zadržavanje visokih cijena. Potrošnja u Hrvatskoj i dalje raste po visokim dvoznamenkastim stopama, primjerice fiskalizirani su računi u veljači 2024. bili 17 posto veći nego isti mjesec prošle godine. Prilagođen za inflaciju, realni je promet u trgovini na malo porastao 8,5 posto u prva dva ovogodišnja mjeseca, što sve daje vjetar u leđa nastavku rasta cijena. K tome, travanjska će plaća sadržavati rekordnu povišicu plaća u javnom sektoru, što sve ide u prilog jačanju, a ne prigušivanju inflacije. Očekuje se da će plaće u ovoj godini porasti desetak posto.
Harmonizirani indeks potrošačkih cijena u pravilu je viši jer sadrži i cijene iz turističke košarice, namijenjene stranim gostima. Prve cijene apartmana po Jadranu sugeriraju da su njihovi vlasnici više nego optimistični u kupovnu moć gostiju. Čisti indeks potrošačkih cijena niži je te treći mjesec zaredom stagnira na 4,1 posto! Po rastu cijena prednjači sektor usluga, gdje su u godini dana cijene porasle 6,6 posto, te hrane koja je poskupjela 4,7 posto. Usporedbe radi, u europodručju su usluge skuplje 4 posto, a hrana 2,7 posto nego u istom mjesecu prošle godine!
FOTO Velike gužve na zagrebačkom Dolcu: Pogledajte bogatu ponudu i cijene uoči Uskrsa
Pita li se središnju banku, sve je manje-više pod kontrolom jer je zamah inflacije od 0,9 posto u odnosu na prošli mjesec znatno ispod višegodišnjeg prosjeka koji je za Hrvatsku bio 2,2 posto u razdoblju od 2000. do 2019. godine. Na mjesečnoj su razini najviše rasli industrijski neprehrambeni proizvodi bez energije, za 2,4 posto, zatim usluge za 0,4 posto te hrana, piće i duhan za 0,3 posto.
Hrvatska narodna banka smatra da bi se prosječna inflacija u ovoj godini mogla spustiti na 3,5 posto (s lanjskih 8,4 posto) kao odraz očekivanog smanjivanja inflacije svih glavnih komponenti, a ponajviše temeljne i inflacije cijena hrane.
VEZANI ČLANCI:
Analitičari RBA za spuštanje brojki spominju utjecaj učinka baznog razdoblja, odnosno iščezavanja prošlogodišnjih neuobičajeno visokih mjesečnih stopa rasta u izračunu godišnje stope inflacije. Rizici da inflacija bude viša od očekivane uključuju nastavak rasta cijena usluga, ali ne treba zanemariti ni mogući skok cijene energije ako dođe do eskalacije sukoba u svijetu. S druge strane, uz izostanak vremenskih neprilika, mogla bi se normalizirati inflacija hrane, odnosno poskupljenja hrane približiti kretanju opće inflacije.
FOTO/VIDEO Veliki uspjeh KBC-a Split: Uspješno obavljene prve operacije pomoću robota asistenta
Ma kakva inflacija odite u centre kupuje se sto treba i netreba kolica puna do vrha