STRUČNJACI U KB DUBRAVA

Godišnje do 80 djece s rascjepom usne i nepca: 'Liječe se rano, a rezultati zahvata vide se puno kasnije'

Foto: Privatna arhiva
1/5
04.05.2024.
u 17:41

Prof. dr. sc. Predrag Knežević iz KB-a Dubrava: 'Zečja usna' i 'vučje ždrijelo' utječu na funkciju hranjenja, govora i sluha, no liječenje počinje vrlo brzo po rođenju i to su inače zdrava djeca

Jedna stvar spaja Leonarda DiCaprija, Cher, Darija Šarića, Joaquina Phoenixa, Toma Sellecka, Florence Welch (Florence and The Machine) – rascjep. S rascjepom usne, nepca ili istovremeno s rascjepom i usne i nepca, svake se godine u Hrvatskoj rodi između šezdesetero i osamdesetero djece, dječaci češće. Ne zna se točno zbog čega do nje dolazi, smatra se da je u 50 posto slučajeva uzrok genetika, a u jednakoj mjeri mogu utjecati i vanjski faktori (teratogeni) poput nekih lijekova, virusnih infekcija, zračenja, pušenja i alkohola u ranoj trudnoći. Najčešća je to malformacija glave i vrata, stoga je Udruga roditelja djece s rascjepom Osmijeh u suradnji sa stručnjacima pokrenula prvi put u Hrvatskoj Tjedan svjesnosti o rascjepima usne i nepca, koji počinje danas 4. svibnja, a projektom "Ljepota je u svakom osmijehu" cilj je približiti javnosti poruku o važnosti integracije i podrške osobama s rascjepom usne i nepca.

Osim što su fizički vidljivi, "zečja usna" i "vučje ždrijelo" utječu na funkciju hranjenja, govora i sluha, a liječenje počinje vrlo brzo po rođenju. Kod embrija se lice i nos formiraju u 4.-5. tjednu trudnoće, a nepce u 10. Ne dođe li do spajanja, to se može vidjeti na ultrazvučnom pregledu trudnice.

Operacija s tri mjeseca

– Postoje različite kombinacije rascjepa, samo usna, samo nepce, usna i nepce, samo jedna strana ili obje strane... Katkad su to mikrooblici koje nekad i ne diramo. Ako je riječ o potpunom rascjepu, rade se dvije-tri operacije do druge godine djetetova života. Djeca rođena s rascjepom liječe se vrlo rano, s navršena tri mjeseca radimo plastiku usana i nosa. Pritom treba reći da nije riječ ni o kakvoj ugradnji plastike, već tkivom koje se nalazi sa strane uz rascjep oblikujemo režanj kojim se spoje i oblikuju usna i nepce – objašnjava prof. Predrag Knežević, voditelj Odjela za malformacije i deformitete Klinike za kirurgiju lica, čeljusti i usta KB-a Dubrava.

Prof. Predrag Knežević, glavna sestra Odjela Silvija Foršek i sestra Tatjana Kriste
Foto: KB Dubrava

– Zahvat na nepcu radi se nešto kasnije, u dobi do prve godine života. Taj je zahvat jako specifičan, a rezultati se vide puno kasnije. Zahvat na nepcu ne smije se raditi ni prerano ni prekasno, ako se napravi jako kasno, imat će implikacije na govor i sluh. Zato se radi u fazama. Treba što prije omogućiti funkcije, da dijete lakše jede, što razumljivije govori, a pritom treba jako paziti jer operacije oko kostiju mogu utjecati na rast i razvoj lica – navodi ovaj cijenjeni maksilofacijalni kirurg.

Ne postoji jedan stručnjak koji će liječiti djecu s rascjepima, već to nužno mora biti cijeli tim specijalista u kojem su uz maksilofacijalnog kirurga i otorinolaringolog, logoped, ortodont, oralni kirurg, stomatolog, anesteziolog, educirana medicinska sestra, audiolog... Aktivan član tima uvijek je i roditelj, ističe prof. Knežević, najčešće je to majka, koju se savjetuje još od trudnoće, kada se UZV-om utvrdi rascjep kod djeteta, kako će najbolje razvijati djetetov govor i sl.

– U današnjem svijetu s naglašenim imperativom ljepote ponekad manji ožiljak smeta i djetetu može otežavati zbog neznanja okoline, ali zato treba educirati javnost o tome da je riječ o zdravom djetetu koje će nakon jedne do tri operacije biti isto kao i ostali vršnjaci – ističe prof. Knežević. Hoće li ožiljak koji ostane vidljiv biti manji ili veći, zaista ovisi o svakom pojedinom slučaju jer i potpuno jednako napravljen rez na npr. ruci ostavit će kod svakoga drukčiji ožiljak.

POVEZANI ČLANCI:

Inače, KB Dubrava je Referentni centar Ministarstva zdravstva za rascjepe usne i nepca i godišnje operiraju oko stotinu djece iz cijele regije, odakle im dolaze i liječnici na edukaciju iz ovog specifičnog područja medicine. Odjel za malformacije i deformitete Klinike za kirurgiju lica, čeljusti i usta ima 85-godišnju tradiciju liječenja djece s rascjepom usne i/ili nepca. Klinika je osnovana na Šalati još u prosincu 1939., a prva operacija plastike usne registrirana je u siječnju 1940. godine. Danas su na Odjelu ponajprije hospitalizirana dojenčad i djeca u pratnji roditelja, ali predviđeno je i liječenje odraslih bolesnika s deformitetima kostiju lica.

Iskrivljene vrijednosti

S rascjepom usne i nepca rodila se i 39-godišnja nastavnica i influencerica Maja Beljan. Odmah po rođenju imala je nekoliko operacija u Klaićevoj, a sjeća se da je s njom u Zagrebu bila teta, dok su se mama i tata mijenjali u dolascima u bolnicu jer su živjeli u Đakovu.

Foto: Privatna arhiva

– Iako sam rođena prirodnim putem, majka me nije mogla dojiti i tek sam kasnije prihvatila bočicu. Zbog rascjepa imala sam osjetljivije grlo i zube. No ne smatram da su to bili veliki problemi. Moji roditelji uvijek su se brinuli da redovito odlazim zubaru i nosim aparatić, a tek sam na kraju fakulteta stavila navlake na prednje zube radi estetike. Što se tiče govora, u počecima sam imala problema s izgovorom slova "r" pa sam išla logopedu u osječki SUVAG. Kao dijete, čim bih vidjela mikrofon, morala bih pričati u njega, ali evo, hvala Bogu, nisam išla u tome smjeru – smije se ova atraktivna mlada žena.

Odmalena je išla na ples, družila se i uvjerena je da su njezin rascjep djeca prihvaćala kao nešto normalno, budući da su zajedno provodili dane i sate, vani, u školi, na fakultetu...

– Vjerujem da su vremena tada bila drukčija. Nikad se zbog rascjepa nisam osjećala odbačeno. Društvena sam i kad bi me netko upitao što mi je to na licu, boli li me, jesam li se udarila i sl., uvijek bih rado sve objasnila. Nikada nisam doživjela ruganje. Današnji svijet je svijet iskrivljenih vrijednosti i ljudi pate za fizičkim izgledom, istovremeno ne obraćajući pozornost kako su mentalno. Ja nisam bila rob toga, završila sam fakultet, udala se i postala majka, ne znam što više poželjeti, još sam i prosvjetna radnica – zadovoljna je M. Beljan.

– Kad vidim u školi i u okolini što se sve događa i kakvih problema djeca imaju, ovo je ništa! Sve se može riješiti uz potporu roditelja, prijatelja i doktora. Samo se treba dobro informirati i slušati one koji su u tome stručni. Nikada nisam pomislila da je ovo invaliditet: hodamo, govorimo, jedemo, volimo kao i svi drugi ljudi. Također, u ovim godinama ne pada mi na pamet raditi nešto na sebi i onima koji me vole i poznaju, njima sam najljepša. Dakle, prvo sebe trebate prihvatiti i ne obazirati se na komentare drugih – poručuje.

Još nema komentara

Nema komentara. Prijavite se i budite prvi koji će dati svoje mišljenje.
Važna obavijest
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.

Za komentiranje je potrebna prijava/registracija. Ako nemate korisnički račun, izaberite jedan od dva ponuđena načina i registrirajte se u par brzih koraka.

Želite prijaviti greške?

Još iz kategorije