Hrvatsko gospodarstvo, kao i ekonomije drugih zemalja, teško je pogodilo uvođenje mjera ograničenja zbog pandemije koronavirusom. Opća slika prvog ovogodišnjeg kvartala uglavnom je negativna, Europska unija bilježi pad BDP-a od 2,7 posto, eurozona 3,3 posto, a za Hrvatsku još ne postoje podaci. Ima procjena da prvo hrvatsko tromjesečje ne mora nužno biti u negativnoj zoni jer je karantena počela u drugoj polovici ožujka, a minusi koji su zabilježeni u EU uglavnom su posljedica blokade u Kini i prekida robnih tijekova s tom zemljom.
Trgovina na malo u ožujku smanjena je kod nas sedam posto, najviše od siječnja 2010., čime je prekinut višegodišnji niz rasta potrošnje. Ostali službeni podaci još se čekaju, Vlada očekuje da će ovogodišnji BDP pasti između 9 i 10 posto, slično kao što je to predvidio i MMF, no kod ove procjene puno je nepoznanica. Svakako daje nadu podatak ministra financija Zdravka Marića da se ovaj tjedan, nakon labavljenja mjera ograničenja, potrošnja počela oporavljati te je promet putem fiskaliziranih računa bio za petinu (22 posto) veći u odnosu na tjedan prije, kada su radile samo benzinske, kiosci i maloprodaja. No, još je to oko 16 posto manje nego u istom razdoblju prošle godine.
Povratak potrošnje dobar je znak za poduzetnike jer im se određeni prihodi slijevaju na račun, no proračun ga uglavnom neće osjetiti jer se oko 90 tisuća tvrtki nalazi u razdoblju mirovanja plaćanja javnih davanja. Ugostiteljstvo i kafići zbog zabrane rada bilježe padove veće od 90 posto, no zanimljivo je da onima koji se bave dostavom hrane prihodi i dalje rastu.
Prodaju se zdjele, police...
A građani, odnosno potrošači, prema podacima trgovaca, jedva su dočekali novi val otvaranja trgovina. Emmezeta je već prvog dana zabilježila iznadprosječan broj kupaca, kazao nam je Slobodan Školnik, predsjednik uprave Emmezete Balkans. Kako će biti idućih tjedana, pa i mjeseci, teško je prognozirati s obzirom na to da najnovija Vladina prognoza predviđa pad BDP-a od 9,4 posto u ovoj godini.
– Očekuje se jako loša turistička sezona pa tako i pad osobne potrošnje na razini pada BDP-a. Iz svega je vidljivo da jurimo 100 na sat u recesiju, pri čemu je otegotna okolnost da i cijeli svijet juri u recesiju – napominje Školnik te dodaje kako će se i dalje kupovati, ali osnovnije stvari, dok će se kupnja ostalog ostaviti za neka bolje vremena.
– Ipak, uvijek je moguć i scenarij brzog oporavka hrvatskog gospodarstva, to ovisi o tri komponente – bude li turistička sezona nekim čudom bolja od očekivane, budu li se europske zemlje brzo oporavljale te kakvo će biti ponašanje naše Vlade. Točno znamo koliko je Hrvatskoj trebalo za oporavak nakon krize 2008. pa aktualna Vlada ima “životnu priliku” odmah napraviti ozbiljne rezove na nefunkcionalnim stavkama proračuna i uštrcati adrenalin gospodarstvu – kazao je Školnik.
Pevex je među prvim neprehrambenjacima dobio dopuštenje da otvori svoja vrata, a nakon što su od ponedjeljka dodatno olabavljene mjere i radno vrijeme produljeno, samo toga dana, bez obzira na poseban režim ulaska i prodaje zbog korone, promet mu je porastao 50 posto u odnosu na ponedjeljak u prvosvibanjskom tjednu prošle godine.
– Promet se vraća na onaj iz “normalnih” vremena – kaže nam predsjednik uprave Pevexa Jurica Lovrinčević.
Sezona je radova u kući i vrtu te se iz toga asortimana najviše prodaju kosilice. Iz segmenta zabave i razonode pak bilježe znatnu prodaju trampolina i bazena. Lovrinčević kaže kako idućih mjeseci očekuju stabilizaciju prihoda, naravno pod pretpostavkom da Nacionalni stožer neće ponovno stezati obruč. Ako ne bude novih ograničenja, Pevex, odnosno njegovih 1937 radnika, neće trebati participaciju države u naknadama dijela plaća, što je solidarnost zasnovana isključivo na saniranju štete nastale zbog odluka državne vlasti, objašnjava. No zasigurno tonemo u recesiju.
– Ograničenja su bila prekomjerna u odnosu na stvarne okolnosti, nije se vodilo računa, a nadoknaditi dva mjeseca jednostavno nije moguće. Isto tako, kod donošenja paketa gospodarskih mjera, za koji smatram da je nepotrebno širok, nije se razmotrilo kako će se zatvoriti nova proračunska rupa. Prezadužena je država, prezaduženi su građani, prezaduženi su poduzetnici i na žalost nismo spremni reagirati na recesiju – rekao je, ističući kako će građani uvijek kupovati.
Međutim, puno će se odgovornije financijski ponašati, osobito nakon teških iskustava s kreditima u švicarskim francima. Već je razvidan trend štednje, smanjena je potražnja za luksuznim proizvodima i proizvodima za veće investicije, primjerice skupih televizora, novih pločica i slično.
S obzirom na stroga pravila zaštite i sigurnosti građana, u zagrebačku Ikeu od ponedjeljka tijekom sat vremena može ući najviše 700 ljudi. Najprodavaniji artikl prvoga dana bili su dozatori tekućeg sapuna, potom zdjele..., a od većih predmeta nekoliko vrsta komoda s ladicama, radni stolovi i stolice, police te podesive ležaljke za uporabu na otvorenome.
– Šest tjedana izolacije u kojoj su građani živjeli, koronavirusa i višestruki potres itekako su se pokazali u trendovima prodaje u prvom tjednu našega rada. Idući tjedan otvaramo i naših pet dostavnih centara – Dubrovnik, Osijek, Rijeku, Split i Zadar – rekli su iz Ikee Hrvatska.
Ističu kako su svi svjesni da kupnja neće biti kao proteklih godina, ali se nadaju da će negativni utjecaji na hrvatsku ekonomiju biti manji od prognoza međunarodnih institucija.
I banke ovaj tjedan bilježe rast posjećenosti pa tako u Erste banci kažu da imaju porast broja posjeta klijenata poslovnicama i povećanje transakcijskog poslovanja, pri čemu se i promet na bankomatima polako normalizira i vraća na prijašnje razine.
– Međutim, važno je naglasiti da su navedeni podaci i brojke još uvijek ispod razina zabilježenih prije eskalacije situacije s epidemijom koronavirusa te je za konkretniju ocjenu trendova ipak potrebno pričekati neko vrijeme. Daljnje postupno intenziviranje dinamike može se očekivati u iduća dva tjedna, paralelno sa stupanjem na snagu druge i treće faze relaksacije mjera te početkom rada većeg broja poslovnih subjekata, posebice obrta i manjih poduzetnika – ističu u Erste banci.
Znatan porast kartičnih aktivnosti i transakcija vezanih za sve proizvode bilježe i u PBZ-u. OTP banka kani produžiti radno vrijeme za dio poslovnica sljedeći tjedan kao prvi znak postupne normalizacije poslovanja. Blagi porast broja klijenata u poslovnicama ima i Addiko, dok u RBA u prvom tjednu popuštanja mjera nije bilo znatnije razlike u fluktuaciji klijenata u poslovnicama. U Zabi otkrivaju da su im u fokusu poslovanja trenutačno moratoriji na kredite, ali i krediti za novu likvidnost pokriveni HBOR-ovim garancijskih shemama.
Povećana aktivnost nakon popuštanja mjera vidljiva je i na cestama i autocestama na kojima je veći broj vozila. U Ini kažu da su od 16. ožujka do 27. travnja imali prosječan pad potražnje za derivatima na maloprodajnim mjestima oko 40 posto u odnosu na isto razdoblje lani. Blagi pomak zabilježen je, vele, tek od ponedjeljka 27. travnja, no usporedivo s istim danima prošle godine potražnja za derivatima je i dalje niža za otprilike 30 posto.
Ina ne očekuje brz oporavak
– Zbog usporenog oporavka transporta i trgovine te očekivanja da će ljudi manje putovati i u idućem razdoblju, Ina ne očekuje brzi oporavak potražnje za derivatima. Uz oštar pad potražnje naftna industrija u ovoj je krizi dodatno pogođena i niskim cijenama nafte na svjetskim tržištima – poručuju iz najveće hrvatske naftne kompanije.
Ukidanje e-propusnica za putovanja unutar županija prošli tjedan te mogućnost ukidanja i za putovanja između županija pozitivno se odrazila na promet na autocestama. U HAC-u kažu da im je od 20. do 26. travnja ukupan promet porastao za 31 posto u odnosu na tjedan dana ranije, i naplaćeno je 22 posto više cestarine. Ukupan promet i naplaćena cestarina u odnosu na isto razdoblje prošle godine pak manji su manji su 25 posto.
– S obzirom na razvoj situacije i preventivne mjere edukacije građana koje provodi Nacionalni stožer, nadamo se dobrom razvoju epidemiološke situacije te je u tom kontekstu očekivati i bolje rezultate u povećanju prometa na autocestama. I dalje apeliramo na korisnike da koriste beskontaktnu naplatu cestarine, naročito putem ENC uređaja, jer tako ostvaruju i znatnu uštedu – poručuju iz HAC-a.
Ovo je trenutni porast jer građani moraju nadoknaditi ono što nisu kupili tokom tjedana karantene. No to će se polako ustabiliti, pa će potrošnja pasti, a najveći pad će se vidjeti ljeti gdje će nedostajati potrošnja turista... Isto tako smo imali i porast potrošnje kada su građani navalili kupovati hranu jer su se prepali kod uvođenja karantene ili kada su navalili na pumpe prilikom potresa... I dalje su očekivanja vlade izrazito optimistična, kao i očekivanja građana. Susret s istinom slijedi vjerojatno nakon izbora, zato se vlada toliko trudi održati izbore što prije... Ovakvu situaciju, izrazito lošeg punjenja proračuna, visokog zaduživanja i državne potrošnje veće od plana, niti jedna država ne može izdržati dugo, naročito Hrvatska s toliko lošom ekonomijom... Ako vlada, ova ili slijedeća, ne napravi ništa s tim državnim i javnim službama, s antipoduzetničkom klimom i sl. nemamo se nikakve šanse oporaviti. Ako se oslonimo samo na EU fondove, turizam i potrošnju ostat ćemo Europska sirotinja i samo ćemo gledati kako nas i Bugarska prestiže, kako se povećava jaz prema Europskim prosjecima... Kako se čini, ova vlada radi jako slično kao i 2008. pod svaku cijenu se štite javne strukture, a ukidaju investicije, što znači veliki pad i dugotrajan oporavak, s time da ovaj puta taj oporavak je pod velikim pitanjem. Egzodus će biti toliko veliki da je pitanje da li ćemo se ikada oporaviti...