Nedostatak majstora, vodoinstalatera, keramičara, soboslikara, električara… prisiljava osobe koje ih trebaju da se snalaze na različite načine, od preporuka do malih oglasa ili društvenih mreža. No, ni preporuka ponekad nije najbolje rješenje. - Kako je pisao Večernji list u tekstu kojim je upozorio na pojavu 'lažnih majstora' na tržištu, preporučamo oprez i provjeru odabranih izvođača radova ili usluga. Prije sklapanja posla potrebno je zatražiti i potvrditi samu ponudu izvođača radova ili usluga, na kojoj je moguće vidjeti na koji način je registriran budući izvođač radova – ako je obrtnik, za obavljanje velikog broja djelatnosti morao je položiti majstorski ispit, najveći stupanj obrtničkog obrazovanja. Za manji broj djelatnosti potrebna je odgovarajuća srednja škola ili položen ispit o stručnoj osposobljenosti. Svoga budućeg izvođača radova moguće je provjeriti putem Obrtnog registra. Majstorska diploma jasno pokazuje da je upravo ta osoba dokazala izvanredne praktične vještine i teorijska znanja u svojoj struci - naglašava predsjednik Hrvatske obrtničke komore Dalibor Kratohvil, piše Novi list.
VEZANI ČLANCI:
Naime, svaka fizička osoba koja obavlja djelatnost koju nije registrirala kod nadležnog tijela ili prijavila poreznim tijelima ili koja nema zakonom propisane akte o ispunjavanju uvjeta za njeno obavljanje, ne poštuje propise.
- Nažalost, uvriježeno je da majstorima zovemo sve, i one koji to stvarno jesu i one koji nisu. Majstorski ispit jest kompleksan ispit kojim se dokazuje najveća razina obrazovanja u obrtništvu, riječ je o razini 5 prema Hrvatskom kvalifikacijskom okviru, provodi se prema uvjetima i programu propisanom od strane ministarstva nadležnog za obrt, a uspješnim polaganjem se stječe Diploma o majstorskom zvanju - objašnjava Kratohvil, te napominje da je diploma o majstorskom zvanju znak kvalitete, garantira visoku razinu stručnosti i kvalitete proizvoda i usluga koje pružaju majstori.
No, ni majstorska diploma, a ni registrirana djelatnost nisu sigurnost da će poslovi biti dobro obavljeni.
- Problem je štednja na materijalu kako bi se postigla niža cijena od konkurencije, ali i sve češći neprofesionalni odnos prema susjedima kojima se načini šteta u stanu prilikom adaptacije dogovorenog stana (pukotine, padanje stropova, poplave). Kada takvi »majstori«, umjesto da poprave štetu koju su učinili, »zafušare« i susjedni stan u kojem su učinili štetu, a ponašaju se kao da čine uslugu umjesto da se ispričaju, što stvara nepovjerenje prema svim majstorima - kaže za Novi list iskusni građevinski poduzetnik
Majstori nikad nisu bili traženiji, plaćeniji i cjenjeniji, a svakako je na njima obaveza i odgovornost da daju kvalitetan odgovor na takvu potražnju, zaključuje Kratohvil.
U svrhu zaštite ugleda obrtnika i zaštite potrošačkih prava pri HOK-u djeluje Sud časti. Prijavu Sudu časti može podnijeti oštećeni prijavitelj protiv registriranog obrtnika za kojeg smatra da mu je počinio štetu te pokušati spor riješiti sklapanjem nagodbe pred Sudom časti. Pri HOK-u djeluje i Centar za mirenje kao alternativno tijelo za rješavanje sporova kojem se stranke mogu obratiti radi sklapanja nagodbe. Ukoliko stranke ne uspiju u mirnom rješenju spora u prvoj fazi postupka, onda prvostupanjsko vijeće u dokaznom postupku odlučuje o postojanju odgovornosti obrtnika te ako utvrdi odgovornost, donosi osuđujuću presudu te izriče neku od mjera. Uvidom u Registar mjera Suda časti proizlazi da je od 2002. godine izrečeno 129 različitih mjera.
Kaznenom prijavom rezultiralo je kriminalističko istraživanje nad 39-godišnjakom koji je kao osoba ovlaštena za zastupanje tvrtke iz Rijeke s 44-godišnjakinjom usmeno dogovorio građevinske radove u njenoj kući u Gorskom kotaru koje se obvezao završiti do veljače ove godine. Manji dio dogovorenih građevinskih radova je dovršen, za što mu je oštećena na račun tvrtke uplatila novac, nakon čega je osumnjičeni prestao s radovima. S obzirom na to da nije do kraja izveo ugovorene radove, niti vratio novac, oštećena je događaj prijavila policiji. Počinjenim kaznenim djelom 44-godišnjakinja je oštećena za oko 10.000 eura – jedna je od »priča« iz policijske evidencije. Tu je i slučaj kriminalističkog istraživanja nad 47-godišnjim hrvatskim državljaninom zbog sumnje u počinjenje kaznenog djela prevare.
Naime, 53-godišnji hrvatski državljanin je s osumnjičenikom još u rujnu 2022. godine dogovorio izvođenje građevinskih radova na terasi njegove kuće u Viškovu za koje mu je dao predujam, a radove osumnjičenik do danas nije započeo. Počinjenim kaznenim djelome 53-godišnjak je oštećen za oko 5.700 eura.
Video: Uništavate li si mobitel? Većina nas radi ove dvije kritične pogreške pri punjenju
Što ako smo žrtva prevare političara, recimo jedno nam obećavaju prije izbora onda im damo povjerenje i naš novac i oni nas izigraju i pokradu, kome da se mi žalimo?