Za 50.000 eura kredita, kojima bi trebali riješiti svoj stambeni problem, građani banakama vraćaju iznose koji najmanje dvostruko premašuju posuđeni novac. Hypo Alpe-Adria Banci, koja ih je nedavno razveselila rokom otplate od 25 godina, za kredit bez depozita u konačnici isplate rekordan iznos od 131.054 eura na posuđenih 50.000 eura. Na otplatni rok od 20 godina, koji je sada u ponudi gotovo svih većih banaka, za istovrsni kredit vraćaju od 98.228 do 111.855 eura - najmanje u Zagrebačkoj, a najviše u Hypo Alpe-Adria banci. Banke se gnušaju epiteta lihve, koji javnost godinama gotovo poistovjećuje s njihovom kreditnom politikom, no uz takve brojke teško da bi ijedan korisnik kredita razumno primio objašnjenje da posluje prije svega s - profitnom ustanovom.
Depozit i otplatni rok
Iznos koji vraćaju bankama povećava se proporcionalno duljini otplatnog roka, a smanjuje - s povećanjem iznosa depozita koji povjere banci. S depozitom od 20 posto (za tipski kredit koji obrađujemo) i desetogodišnjim rokom otplate klijenti Hypo Alpe-Adria banke vratit će 71.221 eura, što je gotovo dvostruko manje od 131.054 eura, koliko vraćaju nakon 25 godina bez depozita. Na minimalni rok otplate od pet godina, uz depozit od 20 posto, najbolje će proći klijenti Privredne banke Zagreb koji vraćaju 59.942 eura, a po povoljnosti ih slijede Raiffeisenbank Austrija i Zagrebačka banka sa 200 do 500 eura razlike.
No, raspon iznosa koje uz iste uvjete kreditiranja klijenti vraćaju bankama ponegdje je zapanjujuće velik. Razlika koju će za otplatni rok od 20 godina bez depozita platiti klijent Hypo Alpe-Adria banke prema Zagrebačkoj banci (najpovoljniju za ove parametre) iznosi čak 13.627 eura! Malo slabiji smisao za matematiku stajat će ih pristojnog automobila.
Na najniži otplatni rok - od pet godina - i uz maksimalni depozit (20 posto) i razlike su znatno manje: najpovoljnija je Privredna banka Zagreb, koja prema HVB Bank Croatiji, najskupljoj za to razdoblje, uzima točno 7139 kuna manje, otprilike dvije prosječne plaće. Iznosi bi donekle bili opravdani da su skupi krediti jedino bančino osiguranje. No, osim što tijekom 10, 15 ili 20 godina zarade dvostruko ili gotovo trostruko više novca nego što su plasirali, banke na kupljeni stan (ili češće na neku još vredniju nekretninu) koji klijent uživa imaju hipoteku, a uz to i mogućnost da administrativnom zabranom sjednu na klijentovu ili plaću njegova jamca. Ne treba zaboraviti ni depozit na koji daju minimalne kamate ili ih ne zaračunavaju. Stanove gotovo bez iznimke osiguravaju, pa su u slučaju da bukne požar ili dođe do poplave, nekretnine sigurne. Zanimljivo je da su iznosi odštete u tom slučaju namijenjeni banci kao kompenzacija za oštećenu nekretninu, a klijent se u tom slučaju sam snalazi. Čak i ako sam ugovori policu osiguranja kod drugog osiguravatelja, banka prva ide na naplatu, a njemu preostaje samo mogući neisplaćeni dio do punog iznosa stvarne štete.
Prijevremena otplata
Dođe li kojim slučajem do veće količine gotovine, klijent treba dobro razmisliti isplati li mu se prijevremeno otplatiti kredit. I angažirati dobrog računovođu da mu izračuna koliki dio glavnice je isplatio u tom trenutku. Jer, prema bančinom aranžmanu otplate, na naplatu ide prvo veći dio kamate, a manji glavnice, dok se tijekom vremena odnos snaga mijenja pa potkraj otplate kredita raste iznos glavnice u mjesečnom anuitetu. Uz to, prijevremenu otplatu kredita banke i naplaćuju: najviše HVB Bank Croatia - jedan posto preostalog duga za svaku preostalu godinu otplate, maksimalno šest posto, PBZ tri posto, Hypo Alpe-Adria bank 2,5 posto, Zaba dva posto, a minimum 50 kuna, RBA za kredite veće od 2500 eura dva posto, a minimum 1000 kuna, Splitska banka jedan posto, ali samo za kredite uz depozit, a Riječka banka 0,5 posto, a najviše 500 kuna.
Luksuz promjene jamca ili založnog prava nad nekretninom klijent također skupo plaća: Zagrebačka banka procjenjuje da promjena jamca vrijedi 200 do 1000 kuna, od preostalog iznosa duga, a promjena hipoteke jedan posto od cjelokupnog iznosa kredita, minimalno 2000 kuna, Privredna banka Zagreb promjenu jamca naplaćuje nešto manje - 100 kuna, a kao i promjenu hipoteke - najmanje 1000 kuna. U RBA naknada za promjenu jamca iznosi jedan posto od iznosa ostatka duga, a promjena hipoteke dva posto ugovorenog iznosa kredita - najmanje 2000 kuna, u Riječkoj za novog jamca ili hipoteku klijent plaća 0,5 posto od ostatka duga (maksimalno 500 kuna), u Splitskoj banci promjena jamca stoji 100 kuna i izmjena nekretnine jedan posto iznosa kredita, a u Hypo Alpe-Adria banci promjena jamca ima fiksnu cijenu - 150 kuna. Jedini ne naplaćuju promjenu založnog prava nad nekretninom.
Cijene kredita podižu i neizostavne naknade pri odobravanju (popularni troškovi obrade), plaćanje procjene vrijednosti nekretnine bančinoj agenciji i troškovi javnog bilježnika. Napominjemo - cijena izgubljenih živaca nije uračunata - u ovoj kalkulaciji uzeli smo samo kvantitativne i mjerljive podatke.
Piše Valentina Wiesner Mijić
