Sa 37,3 milijarde kuna proračunskog novca, Ministarstvo gospodarstva
čini se kao najskuplje ministarstvo, no istina je drukčija. U toj će
svoti čak 34,8 milijardi kuna odnijeti mirovine, a sam resor
gospodarstva u godini krize dobit će tek oko 2,5 milijarde kuna.
Zvijezde budžeta
I Ministarstvo financija čini se kao bogat resor, ali na njegovu su
budžetu svi carinici i poreznici, dakle veliki državni aparat zadužen
za prikupljanje državnih prihoda, a na toj su poziciji i svi državni
dugovi. Prave “zvijezde” budžeta u idućoj su godini
resori zdravstva i obrazovanja. Milinović je za zdravstvenu reformu
uspio izboriti povećanje budžeta od čak 24,7 posto, a resor obrazovanja
dobiva gotovo 9 posto više.
Ministar zdravstva Milinović sa 27,5 milijardi kuna postigao je cilj,
ali uz tolik novac na njemu je i velika odgovornost da daljnjim
reformskim zahvatima do kraja sljedeće godine – kada
zdravstvo izlazi iz državne riznice i HZZO postaje samostalna
institucija – u potpunosti financijski stabilizira sustav.
Gotovo cjelokupan iznos uvećanog zdravstvenog proračuna namijenjen je
zdravstvenoj zaštiti, odnosno HZZO-u, koji će imati 23,2
milijarde kuna više.
Tako je, među ostalim, financiranje liste skupih lijekova s
ovogodišnjih 250 skočilo na 610 milijuna kuna, za lijekove
na recept sa 2,5 na 4,5 milijarde, transplantacijski program sa 45 na
82 milijuna. Kako su kardiovaskularne bolesti ubojica broj jedan,
ulaganje u intervencijsku kardiologiju poraslo je s devet na 25
milijuna kuna. Iz dijela za investicije financirat će se nastavak
gradnje nove bolnice u Puli, KBC-a Rijeka, završetak
rodilišta u KBC-u Split, završetak obnove
vukovarske bolnice, Klinike za tumore i Centra za transplantaciju u KB
Merkur u Zagrebu.
Ide također obnova nekih odjela u bolnicama u Bjelovaru, Varaždinu i
Slavonskom Brodu, Zadru. Oko 500 milijuna kuna manje za kapitalne
investicije osjetit će forenzični odjel Psihijatrijske bolnice Vrapče,
zagrebačka bolnica Jordanovac i Klinika za traumatologiju čija je
gradnja, odnosno obnova s početka 2009. odgođena za 2010. godinu.
Kulturni
štediše
Najveći teret štednje preuzeli su resori kulture,
regionalnog razvoja, zaštite okoliša, ali i
Ministarstvo prometa. Resor zaštite okoliša dobio
je 10 posto manje, a kultura 6,5 posto manje. Skromniju blagajnu imat
će i HSS-ov ministar turizma Damir Bajs. Za rad saborskih zastupnika i
stručnih službi parlamenta iduće godine bit će utrošeno 180
milijuna kuna, 1,6 posto više nego u 2008. No, budžet Ureda
predsjednika Mesića bit će oko 2,5 posto manji i iznosit će 54,2
milijuna kuna.
Za rad Vlade rezervirano je 299 milijuna kuna (3,3 posto
više). Središnja obavještajna agencija
raspolagat će sa čak 355 milijuna kuna, odnosno sa 11,6 posto novca
više nego ove godine. Zanimljivo je i to da država kani od
građana ubrati 12 posto više od prometnih kazni! Dok je
2007. od prometnih kazni u državni proračun ušlo 217
milijuna kuna, ove godine bit će oko 227 milijuna, a iduće čak 255
milijuna – oko 28 milijuna kuna više! Deset posto
rasta planira se i na ostalim kaznama, što je oko 12
milijuna kuna više.
TEŽINA PRORAČUNA
Građani će platiti 255 milijuna kuna prometnih kazni
