Država će kupcima novih stanova dati 200 eura povoljnog kredita po kvadratu stana, za što je osigurala 50 milijuna kuna. Državni dio kredita otplaćivat će se zadnje dvije godine, kada će kamata biti 4 posto, dok će u razdoblju počeka kamata biti samo jedan posto. Cijena bankarskog kredita nije određena, a očekuje se 4-5% fiksne kamate.
Kamata ispod 4 posto
Ministrica graditeljstva Anka Mrak-Taritaš najavljuje da ukupna kamata za stanove, kada se zbroji dio kredita koji će davati država sa kreditom banaka, ne bi trebala biti veća od 3,95 posto, što je tri postotna poena niže od trenutačne komercijalne kamate za stanove. Ne čudi stoga što je na tržištu 20.000 neprodanih stanova, a ove bi godine stimuliranom državnom prodajom njih 900 trebalo promijeniti vlasnika. Stručnjaci iz područja stanogradnje dvojako su reagirali na novi plan Vlade. Maruška Vizek s Ekonomskog instituta Zagreb ističe da je novi program napredak u odnosu na prethodne jer je postavljen "puno realističniji cjenovni plafon, što znači da su i ministarstvo i banke i građevinari napokon svjesni u kakvoj se situaciji nalaze." Državni kredit mogu dobiti samo kupci stanova jeftinijih od 1400 eura po kvadratu. U Zagrebu i dijelu primorske Hrvatske cijene su, kaže, više od zacrtanog plafona. U Zagrebu se, na primjer, novi stanovi prodaju od 1100 do 2900 eura po kvadratu.
– Kao i kod prethodnih programa Ministarstva graditeljstva, i ovdje je najveća zamjerka što država javnim novcem sanira promašene poslovne odluke privatnog sektora i troškove prebacuje na građane – kaže Vizek.
Riješite švicarce
Josip Tica s Ekonomskog fakulteta Zagreb ističe da puno više smisla ima subvencija za kupnju neprodanih stanova od gradnje novih. – No, subvencija bi trebala poticati spuštanje cijena, a bojim se da je 1400 eura previsoka cijena s obzirom na stanje na tržištu, pogotovu imamo li na umu da je u brojnim rubnim stambenim zonama cijena u praksi, a ne u oglasima, blizu, a ponekad i ispod 1100 eura – ističe Tica.
Gojko Bežovan s Pravnog fakulteta kritizira Vladu što se ne bavi građanima i ne pomaže onima koji su u nevoljama s kreditima za prvi stan u švicarcima, a potom s onima koji iz objektivnih razloga ne mogu otplaćivati kredit za prvi stan, kao i podstanarima i onima koji nisu u stanju pokriti troškove stanovanja. – Kad je riječ o tržištu neprodanih stanova, Vlada mora pomoći da se ispuše nekretninski balon, jer je to pretpostavka za pokretanje gospodarskih aktivnosti u zemlji. Pitanje je narušava li se time tržišna utakmica i u kojoj je mjeri vlada partner špekulantima na tržištu nekretnina – ističe Bežovan.
>>Kako olakšati kupnju stana? Evo novog modela uz pomoć države
