Jurlina Alibegović:

'Gradovi i općine trebaju se sami financirati'

'SPECIJAL OBZOR 24.04.2013.Zagreb-Dubravka Jurlina Alibegovic, ravnateljiva Ekonomskog instituta. Photo: Boris Scitar/VLM/PIXSELL'
'Boris Scitar/VLM/PIXSELL'
26.04.2013.
u 21:33

Građani žele čelnike koji imaju razvojnu viziju i jamče im ugodan život u njihovoj sredini na srednji rok

Dr. sc. Dubravka Jurlina Alibegović nova je ravnateljica zagrebačkog Ekonomskog instituta, institucije sa 30 znanstvenika i desetak znanstvenih novaka. Dvije je godine bila zamjenica ministra obrazovanja u Račanovoj vladi, a uža su joj specijalnost javne financije te lokalni i regionalni razvoj.

Ovisnost o državi 53 posto

Pred nama su lokalni izbori. Kakva je financijska slika gradova i općina, što za sobom ostavljaju garniture na vlasti?

Podaci o izvršavanju lokalnih proračuna u 2012. godini još nisu javno dostupni, ali prethodne godine upozoravaju da se od 2008. lokalnim zajednicama smanjuju nominalni prihodi pa i prihodi od proreza i prireza na dohodak. U lokalnim se proračunima u pravilu pojavljuje manjak u godini koja prethodi lokalnim izborima i u izbornoj godini. Ograničen je broj poreza i drugih vrsta prihoda na koje gradovi mogu u potpunosti ili djelomično utjecati, ali nedovoljno koriste i fiskalne instrumente koji im stoje na raspolaganju, na primjer ne uvode prirez ili uvode minimalnu stopu prireza, ne uvode porez na kuće za odmor ili uvode minimalni i slično. Gradovi najveći dio svojih prihoda, 53 posto, ostvaruju od poreza na dohodak o čijim stopama, osnovicama, izuzećima i olakšicama te raspodjeli odlučuje Porezna uprava Ministarstva financija, u pravilu bez konzultacija s njima.

Treba li smanjiti broj lokalnih jedinica?

Pobornica sam jasnog definiranja odgovornosti, prava, obveza, poslova i financija između središnje države i lokalnih jedinica. Kao rezultat toga treba proizaći i odgovarajuća administrativno-teritorijalna organizacija naše države. Cilj postojanja općina ili gradova ili osnivanje nove lokalne jedinice trebao bi biti učinkovito obavljanje zakonom propisanih javnih poslova stanovništvu koje živi na tom području. Odgovor na vaše pitanje sadržan je i u odgovoru na pitanje koje postavljam građanima, provodi li kvalitetno vaša općina ili vaš grad sve one zadaće koje su lokalno značajne i kojima se neposredno ostvaruju vaše potrebe, od uređenje naselja, prostornog i urbanističkog planiranja, brige o djeci do zaštite i unapređenja prirodnog okoliša? Sigurna sam da ima pozitivnih, ali još više negativnih odgovora. Osobno se zalažem za minimiziranje ovisnosti općina, gradova i županija o pomoćima iz državnog proračuna i za promoviranje financijske neovisnosti i samostalnosti gradova u financiranju barem minimalne razine javnih potreba iz samoupravnog djelokruga, kao i za njihovo povezivanje u pružanju javnih dobara i usluga te u financiranju razvojnih projekata. Ovisnost općine ili grada o pomoćima više razine vlasti treba postati iznimka.

Hoće li ishod lokalnih izbora biti sličan nedavnima za Europarlament, s velikom apstinencijom i razočaranjem u vodeće stranke?

Čvrsto sam uvjerena da građani žele izabrati lokalne čelnike koji imaju jasnu razvojnu viziju svoga grada i koji svojim građanima mogu nedvosmisleno garantirati pružanje javnih usluga primjerene razine kvalitete uz odgovarajuću razinu poreznog opterećenja, ali i nedvosmisleno pružiti dokaze o razmjerno ugodnom životu u lokalnoj sredini na srednji rok. Isključivo takav lider može građanima pružiti toliko potreban optimizam kako bi počeli istinski vjerovati u izravno izabrane gradonačelnike. Smatram da će građani samo u tom slučaju izaći u velikom broju na lokalne izbore.

Za porez na nekretnine

Zašto je Hrvatska petu godinu u recesiji?

Zbog izostanka ozbiljnih i bolnih reformi, ali i odgađanja provedbe mjera usmjerenih prema rješavanju visoke nezaposlenosti i otvaranju novih radnih mjesta.

Treba li uvesti porez na nekretnine?

Da, treba, ali uz jako dobru pripremu. Iz predloženih rješenja sporna je procjena vrijednosti nekretnina, ali i sama provedba zakona.

Ekonomski institut dosad je spretno balansirao kao nezavisna institucija, a opet s bliskim vezama s glavnim polugama vlasti – od Vlade do središnje banke. Kakav će biti vaš smjer?

U svom programu vođenja Instituta u četverogodišnjem razdoblju napisala sam da je riječ o javnom znanstvenom institutu koji zapošljava kvalitetno obrazovane istraživače, motivirane za istraživački posao, kreativne i otvorene prema novim idejama. Djelatnici stručnih službi sposobni su pružiti logistiku za vrhunska istraživanja. Moj cilj vođenja je ustrajati na objektivnosti znanstvenog i istraživačkog rada, poticati slobodu razmišljanja i istraživanja te sačuvati neovisnost o utjecaju političkih elita i interesnih skupina.

>>\'Nije dobro javni dug pokrivati prodajom državne imovine\'

Još nema komentara

Nema komentara. Prijavite se i budite prvi koji će dati svoje mišljenje.
Važna obavijest
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.

Za komentiranje je potrebna prijava/registracija. Ako nemate korisnički račun, izaberite jedan od dva ponuđena načina i registrirajte se u par brzih koraka.

Želite prijaviti greške?

Još iz kategorije