Plaće koje će se isplatiti u siječnju oporezivat će se prema novim poreznim pravilima, što znači da približno milijun zaposlenih i stotinjak tisuća umirovljenika može očekivati povišicu koja je posljedica povećanja neoporezivog dijela plaće. Povišica će se, ovisno o primanjima, kretati od par desetaka pa sve do tisuću kuna, no velik broj građana koji žive u Rijeci, Karlovcu, Puli, Ogulinu, Dugoj Resi, Biogradu na Moru, Senju i drugim manjim sredinama dijelom će taj dobitak podijeliti s lokalnim jedinicama. Do Božića su 21 općina ili grad i službeno povećali ili uveli prirez kao odgovor na gubitak prihoda koji će proizaći iz povećanja neoporezivog dohotka.
Idu nove objave
Očekuje se da će do posljednjeg radnog dana u ovoj godini uslijediti dodatne objave u Narodnim novinama jer su se odluke o prirezu ubrzano donosile od sredine mjeseca. Riječke su vlasti, na primjer, najavile rast prireza s 12 na maksimalnih 15 posto prireza, ali njihova odluka još nije objavljena u službenom glasilu. Samo je Zagreb po visini prireza od 18 posto ostao skuplji od Rijeke, Karlovac će biti treći najskuplji grad s 14 posto prireza, a slijede ih Osijek i Vinkovci s 13 posto, no ta dva slavonska grada zadržavaju svoju staru stopu prireza. Zagrepčani se, barem kad je u pitanju prirez, ne moraju bojati udara na džep jer je Vlada preduhitrila takvu odluku spuštanjem maksimalne stope prireza s 30 na 18 posto. Trenutačno se prirez plaća u 295 gradova i općina, ali nakon prosinačkog vala, od siječnja 2015. godine preskočit će brojku od 300, jer su se na prirez odlučila i mjesta koja ga dosad nisu imala, poput Biograda na Moru (čak 12 posto), Buzeta, Ogulina, Komiže, Senja, Donje Stubice... U tim će ga sredinama zaposleni najviše osjetiti jer će, primjerice, profesor u osnovnoj školi, čija je bruto plaća oko državnog prosjeka, u nekom od spomenutih gradova plaćati oko 65 kuna prireza, što će mu pojesti pola povišice proistekle iz Lalovčeva povećanja neoporezivog dohotka. Riječkom će pak profesoru tri postotna poena veći prirez uzeti oko 5 kuna više u odnosu na svotu prireza koju sada plaća.
Split je zadržao svojih 10 posto prireza, ali odlučio se na povećanje komunalne naknade za 10 posto, pa proizlazi da je jako malo gradova i sredina gdje se smanjenje lokalnih prihoda neće odraziti ili na visinu primanja ili na cijenu lokalnih usluga i poreza. Neki su gradovi tako uveli ili povećali porez na potrošnju ili porez na kuće za odmor tamo gdje ga nije bilo (Biograd), a na listi inovacija nalazi se i porez na tvrtku ili naziv te porez na korištenje javnih površina. U ovoj je godini zabilježen i jedan primjer smanjenja prireza, s 12 na 10 posto, i to u Zadru, no zadarski gradonačelnik Božidar Kalmeta na to se odlučio u srpnju, prije nego što se znalo za povećanje neoporezivog dohotka s 2200 na 2600 kuna, zbog kojega će lokalne vlasti ostati bez približno dvije milijarde kuna.
Porez na kuće za odmor
Vlada tvrdi da im je polovicu gubitka nadoknadila, no oni i dalje ostaju pri svome da nije ni četvrtinu, odnosno 400 milijuna kuna.
– Čak i da otpustimo dvije trećine zaposlenih, ne bismo mogli kompenzirati gubitak prihoda – komentira savjetnik Udruge gradova Dario Runtić. – Veći prirez ili porez na kuće za odmor kvalitetniji je potez od povećanja komunalne naknade jer ono pogađa i najsiromašnije slojeve. Dosta je kuća za odmor u vlasništvu stranaca, pa će i oni podnijeti dio tereta – ističe Runtić. Ministar financija Boris Lalovac svojedobno je rekao da ne mogu lokalci toliko dizati cijene koliko on možemo smanjivati porez, no i ovi primjeri pokazuju da je to lakše reći nego učiniti.
izvrsno Zoky.... lijepo si nam pomogao.... Podigao si nam plaće za 160 kuna... a lokalci nam uzimaju dodatnih 290... Hvala... Molim te, nemoj nam više pomagati.