Otkad su se masovno političari i biznismeni te takozvani “celebrityji” preselili na društvene mreže, porasla je vjerojatnost da će nečije ime, funkcija ili fotografija biti i zlorabljeni.
Iskusili su to prije nekoliko dana saborski zastupnici Bruna Esih i Peđa Grbin. Našli su se usred rata koji je, ispostavilo se naposljetku, pokrenuo netko treći. Podsjetimo, Bruna Esih objavila je na Facebook-profilu poveznicu na tekst kojim se kleveće otac Peđe Grbina. Kasnije se iz izjava aktera ispostavilo da niti je Bruna objavila taj post, niti je link bio pravi, niti je u konačnici bila riječ o ocu Peđe Grbina.
Dvostruka pogreška
Klasična je to društvenomrežna zamka u koju su upali Peđa Grbin, koji se u startu strastveno i bez provjere činjenica obrušio na ikonu desnice Esih, a potom i Bruna koja se našla uvrijeđena te sada traži Grbinovu ispriku. U svakom slučaju, odlučili su malo ratovati što na fejsu, što u medijima, a s obzirom na suprotne stavove i političke opcije, recimo, i legitimno mamiti pozornost istomišljenika. No, okanimo se politike. Oboje su počinili pogreške. Peđa Grbin nasjeo je na lažni profil Brune Esih i bez provjere reagirao. Esih pak nije “utjerala” uklanjanje lažnih profila i brojnih stranica za koje tvrdi da nisu njezine. Istina, učinila je potrebne korake i o lažnom profilu obavijestila Facebook, policiju i, kako kaže, Agenciju za zaštitu osobnih podataka. Facebook je trebao reagirati, a kako nam kažu stručnjaci na tom polju, Mark Zuckerberg i njegov Facebook, koji inače ima dvije milijarde korisnika diljem svijeta, nemaju najbrži program ni sustav provjere pa samim time ne brišu automatski lažne profile. Uglavnom prioritete imaju oni koji su ili poznati globalni brend, ili pak oni koji imaju više prijava. Uostalom, i prijava može biti lažna pa Facebook traži i dodatna objašnjenja. Dakle, Esih i Grbin trebali su prijaviti lažni profil s kojeg je lansiran post. Postoji i mogućnost da verificiraju svoje Facebook-stranice i profile, odnosno dobiju plavu kvačicu uz svoje ime, čime se jamči da je ona stvarna i da iza nje stoji prava osoba. No, osim lažnog profila, razmirica na relaciji Esih – Grbin primjer je lažne vijesti jer ono što je napisano u postu pravi je mamac za široku publiku. A link koji je priložen usto je lažan. Poplava lažnih vijesti nije novost, no sve više uzima maha, posebice otkad su se uz internetske alate i društvene mreže sve dostupnije i lakše ih je plasirati. Ono što zabrinjava jest da korisnici društvenih mreža nisu uopće svjesni ni educirani da prepoznaju lažne vijesti. Prema istraživanju Europske unije, naime, čak 46 posto ljudi vijesti čita putem linkova na društvenim mrežama, šest od deset njih dijeli vijesti, a da nikada ne klikne na cijelu vijest i ne otvori je, dok postoji niz istraživanja da mlađa populacija poput osnovnoškolaca i srednjoškolaca uopće nije u stanju prepoznati lažne vijesti.
Šteka obračun s lažnjacima
Sve češća pojava lažnih vijesti potaknula je Europljane da reagiraju, tako je nastao i niz stranica za provjeru činjenica. U Hrvatskoj postoji faktograf.hr, na kojem možete provjeriti što je tko rekao. U Facebooku pak neprestano najavljuju obračun s lažnjacima, za sada im baš i ne ide. Istina, post možete prijaviti kao lažan, klikom na vrhu posta s desne strane i njegovim označavanjem. A u četvrtak je Zuckerberg najavio i novost koja bi dodatno trebala pomoći, odnosno nudit će provjeru izvora, a da korisnik to sam ne mora raditi. Ako je članak vjerodostojan, bit će jasno naznačeno, a ako nema informacija o izvoru ili dodatnih stavki, postaje sumnjiv. U virtualnom svijetu potpune privatnosti i sigurnosti nema.
Znaci Pedja zna da je neopravdano napao Brunu a ne zeli se ispricati. Bruna je poduzela sve sto je moguce za brisanje laznih profila ali... po vrsnoj novinarki obadvoje su “upali u zamku laznih profila“ i Pedja koji zna daa je pogresnu osobu optuzio i Bruna koja je kompletno pravilno postupila. Svaka cast Filozofski Fakultet sa Pupovcem, Jovicem, Josipovocem odlicno obrazuje nove kadrove beo-ljevicarske istine.