Grčka se vratila u recesiju: dva tromjesečja zaredom zabilježen je pad, od 0,4 posto u zadnjem tromjesečju prošle godine i 0,2 posto u prva tri mjeseca ove godine. Nakon šest godina recesija, planova i intervencija, lani se činilo da je stvar konačno krenula, veći dio godine grčka ekonomija je rasla. Sad su rast vjerojatno poljuljale sumnje u to da će grčka lijeva vlada, koja je mjesecima u napetim pregovorima s EU i MMF, imati za plaće.
Grčka, kao i Hrvatska, ima velik apetit i uvozi puno, ali nema dovoljno daha da izvozom to pokrije pa ni kad se u bilancu uvrsti turizam. Grčka i Hrvatska među najzatvorenijim su ekonomijama, upozoravaju i Uwe Böwer, Vasiliki Michou, Christoph Ungerer u svom radu za Europsku komisiju. Problem i jedne i druge prezadužene zemlje jest stimuliranje izvoza jer bez izvoza nema jamstva da će se dugovi vratiti. Grčki su proizvodi skupi i zbog rasta plaća za vrijeme procvata između 2000. i 2009., narasle su 19,4 posto u usporedbi sa 37 industrijskih zemalja.
Slično je zacijelo i u Hrvatskoj, gdje je nastao velik jaz, pa su plaće u državnoj upravi, javnom sektoru i lokalnim upravama najprije zaostajale za privatnim sektorom, ali su onda narasle i ostale na relativno visokim razinama koje privatni sektor više ne može slijediti, ali mora plaćati skupe državne i lokalne službenike.
Slabe institucije koje ne prate gospodarstvo također su među razlozima sporog rasta izvoza jer institucije više postavljaju prepreke nego što pomažu. Nešto se tu u Grčkoj popravilo po pitanju brzine otvaranja tvrtke ili rješavanja papira oko izvoza. Kako bilo, sedma godina krize pokazuje da se Njemačka vratila na pretkriznu razinu BDP-a, uz minimalni plus, ali druge zemlje, Španjolska, Velika Britanija, Francuska, još nisu došle na tu razinu, pa ni Italija, o čijem napretku ovisi i hrvatski rast.
Dok je Grčka opet na rubu propasti jer je pitanje hoće li imati za plaće i mirovine potkraj svibnja, grčki ministar financija Varoufakis usred pregovora s kreditorima kaže kako neće potpisati sporazum koji Grčku vodi u spiralu smrti. Dokle je došlo, pokazuje i vijest da Grci prodaju svoju najveću luku Pirej, 51 posto daju za 300 milijuna eura. Grci luku, Hrvati bi autoceste, jedino bi nas puno nafte i plina u Jadranskom moru moglo spasiti da više ne moramo razmišljati o radu, proizvodnji, trgovini, izvozu...
>> Alexis Tsipras: Draga Angela, gotovi smo!
>> Tsipras s Merkel: Grci nisu lijeni, a Nijemci nisu krivi za sve loše u Grčkoj
dobro jutro, pa normalno da nemamo proizvodnje kad su stočarstvo, poljoprivreda i tvornice sustavno uništavane da bi se moglo sve i sva uvoziti