Vlada svojim prijedlogom zatvara arhive, a ne otvara kako tvrdi, poručio je danas Mostov Nikola Grmoja uoči saborske rasprave o Vladinom konačnom prijedlogu Zakona o arhivskom gradivu i arhivima. Zakon obiluje nemuštim i pravno nepismenim odredbama pa tražimo od Vlade da ga povuče i posao napravi kako treba, kazao je Grmoja dodavši kako će Most uputiti niz amandmana na prijedlog, ali i tražiti treće čitanje zakona.
Podsjetio je da je zahvaljujući Mostovom prijedlogu arhiv u potpunosti otvoren u svibnju 2017. godine.
- Naime, tada je Most nezavisnih lista izvršio pritisak prije lokalnih izbora da se arhivi otvore. Međutim, Ministarstvo kulture već je u veljači 2017. godine, tijekom rasprave o Mostovom zakonu najavilo da je izradilo cjeloviti zakon da bi tek 3. studenog 2017. uputili u proceduru novi Zakon, a tek 7.veljače 2018. zakon je raspravljen u Saboru u prvom čitanju. Budući da je zakon naišao na veliki otpor ljudi koji razumiju problematiku, drugo čitanje imamo tek danas na dnevnom redu i to kao sedmu, posljednju točku dnevnog reda u gluho doba i daleko od očiju javnosti. Očigledno se računa i s prijenosima nogometnih utakmica i radi se sve da ova tema svoj veliki finale doživi tiho i neprimjetno – komentirao je Grmoja. Vlada RH cijelo vrijeme ponavlja kako oni otvaraju arhive pa svjedočimo da ovoj Vladi i ovom Ministarstvu kulture uspijeva nešto što nikada nikome nije uspjelo, dodaje.
- Otvaraju se arhivi čija su vrata i, što je puno važnije, čiji su fondovi već širom otvoreni. Nakon salvi kritika koje je zakon doživio u prvom čitanju, napravljene su samo kozmetičke promjene zakonskog teksta. pa je jasno da zatvaranje arhivskih fondova, posebno onih iz doba komunizma, ostaje i dalje primarni cilj donošenja ovog zakona. I dalje se inzistira na „otvaranju“ arhivskog gradiva nastalog do 30. svibnja 1990. u odnosu na danas otvoreno i dostupno gradivo nastalo do 22. prosinca 1990. godine. Odgovor je vjerojatno u izjavi dr. Dinka Čuture, ravnatelja Hrvatskog državnog arhiva. Prema Čuturinoj nedavnoj izjavi prenesenoj u medijima riječ je o razdoblju nastanka moderne hrvatske države, a svaka država štiti svoje tajne. Dakle, nastanak hrvatske države obavijen je tajnom koja nije za nas, obične smrtnike.
"Ostaje samo pitanje ima li ova Čuturina izjava kakve veze s čuvenim Milanovićevim King-Kongom? - zanima Grmoju.
Naglašava i kako nije intervenirano ni u odredbe koje se odnose na zaštitu osobnih podataka, pa u zakonu, dodaje, i dalje imamo nesuvislu formulaciju da ostaju dostupni samo osobni podaci onih osoba koje su obnašale javne dužnosti i ujedno bile pripadnici službe sigurnosti ili osoba koje su obnašale javne dužnosti i bili ujedno suradnici službe sigurnosti.
- Takvih obnašatelja koji su ujedno bili i pripadnici službe sigurnosti bilo je u razdoblju od 1980. do 1990. svega nekoliko i priča se svodi: na zamjenika republičkog i pomoćnike sekretara za unutrašnje poslove RSUP SRH. Svi ostali, u službama sigurnosti i izvan njih, ostaju po ovom prijedlogu, anonimni. Primarna je namjera ovog Zakona iskoristiti tzv. zaštitu osobnih podataka i zatvoriti osobne dosjee građana, njih otprilike 80 tisuća koliko ih je još sačuvano i koji se nalaze u Hrvatskom državnom arhivu. Radi se, u pravilu, o dosjeima žrtava republičke državne sigurnosti koji su popisani po imenima i prezimenima, datumu rođenja i imenu roditelja. Popis ljudi pod obradom trebao bi po ovom prijedlogu postati nedostupan bilo kome osim odabranih – zaključio je Grmoja.
Pozvao je Vladu i da pojasni zašto je u opisu arhivskog sustava Republike Hrvatske i nabrajanju nadležnosti pojedinih njegovih sastavnica jednostavno zaboravljeno da u Hrvatskoj djeluje jedan neizmjerno važan specijalizirani državni arhiv osnovan posebnim zakonom koji je donio ovaj Hrvatski sabor - Hrvatski memorijalno-dokumentacijski centar Domovinskog rata kao dio javne arhivske službe Republike Hrvatske.
Inicijativa Ovršni ustanak ispred Sabora urudžbirala donacije Martini Dalić
dijete UDBE je HDZ, pa je logično da se arhivi zatvore